Iako je dan prije cjelokupno Predsjedništvo SFRJ jednoglasno prihvatilo odluku o proglašenju apsolutne i bezuvjetne obustave vatre na teritoriju Republike Hrvatske, već su događaji
Brodovi Jugoslavenske ratne mornarice demonstrirali su moć blokiravši prolaz između Splita i Šolte. Naime, nakon što je 5. kolovoza 1991. iz vojarne na Veloj Straži uzeta velika količina streljiva i opreme iz skladišta te odvzena u Split, žestoko je reagirala JNA blokiravši sve luke i prilaze otoku.
U zračno-pomorskom desantu sudjelovalo je 12 brodova, šest helikoptera i oko 280 vojnika i časnika koji su prebačeni u luku Rogač i na središnji dio otoka. Nakon toga uvedene su stroge kontrole prometa i pretresi trajekata, a JNA odnosi većinu vojne opreme i onesposobljava topove obalne topničke bitnice. Ipak, najžešće se napadao istok Hrvatske.
Nakon okupacije, izbjegličke krize i strašnog ratnog zločina u Dalju, nastavljaju se topnički napadi na Osijek, Vinkovce i Vukovar. Vukovar se čak gađao i s broda Riječne ratne flotile JNA s Dunava. Zbog velikosrpske agresije početkom kolovoza izglasovana je hrvatska vlada nacionalnog jedinstva. No rat u Hrvatskoj zaprepastio je i Europu.
Planirani Memorandum o proširenju promatračkih aktivnosti Europske zajednice nije potpisan jer srbijanski političari predvođeni Slobodanom Miloševićem uopće nisu došli potpisati ugovor. Taj čin naišao je na oštru osudu diplomatske Europe, a predsjedavajući Ministarskog vijeća EZ-a, Hans van der Broek sazvao je izvanredno zasjedanje posvećeno isključivo rješavanju ratne krize.
Istodobno je 14 američkih senatora predložilo predsjedniku Georgeu Bushu da pošalje izaslanike u Jugoslaviju s obzirom na to da napori Europe da zaustavi rat nisu uspjeli. Kako napadi pobunjenika i JNA nisu jenjavali, Sjedinjene Američke Države već 8. kolovoza pozvale su svoje građane da što prije napuste Hrvatsku i Sloveniju.
M.M.
