Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i GONG još su 2015. godine pokrenuli portal specijalizirana za provjeravanje činjenica, internetsku stranicu Faktograf.hr. Ove godine Faktograf.hr je dobio donacije od Googlea, Facebook ga je izabrao kao partnera za provjeru točnosti sadržaja koji se dijelio putem te društvene mreže tijekom europarlamentarnih izbora…
Faktograf.hr je tako dobio ovlasti smanjiti vidljivost nekog sadržaja ukoliko ga smatra neistinitim ili ga čak u potpunosti cenzurirati. Povodom toga, prof. dr. sc. Matko Marušić uputio je pismo Ministarstvu pravosuđa zatraživši od njih objašnjenje koje su točno ovlasti tog portala.
-Lili Benčik: Na što je spala istina u Hrvatskoj ?Faktografu hr.mjerilo istine su Novosti SNV-a…
S njegovim dopuštenjem u nastavku donosimo njegovu komunikaciju s Ministarstvom pravosuđa, prenosi narod.hr
Prof. dr. Matko Marušić:
pon, 1. srp 16:55
Poštovani,
oprostite ako ovo moje pitanje nije na mjestu, ali moram Vas pitati jer mi se stvar čini jako važnom.
Kažu mi jeki ljudi da je GONG-ov Faktograf organizacija koja po svojoj volji (procjeni, “procjeni istinitosti”) blokira određene informacije koje ljudi šalju ili stavljaju na internet.
Čini mi se da to znači da oni i čitaju tuđa pisma! Ne mogu vjerovati!
Na osnovi čega oni bolje od Vas mogu procijeniti “istinitost” i tko ime je dao to pravo? Zar to ne bi trebala biti zakonska materija?
Molim odgovor.
(Nakon mjesec dana prof. dr. Marušić dobio je odgovor u kojem mu se ukratko poručuje kako je pitanje zaprimljeno, ali ga ne razumiju.)
Ministarstvo pravosuđa:
31. srp 2019. 14:56
Poštovani gospodine Marušiću,
ovim putem Vas obavještavamo kako je Vaš e-mail zaprimljen u Ministarstvu pravosuđa.
Budući da je Vaš e-mail nejasan i ne sadrži konkretne informacije koji su u nadležnosti ovog ministarstva ne može se postupati po zaprimljenom i Vaš e-mail možemo samo primiti na znanje.
S poštovanjem,
Republika Hrvatska
Ministarstvo pravosuđa RH
Samostalna služba za odnose s javnošću
Prof. dr. sc. Matko Marušić,
čet, 1. kol 2019.
Poštovani stručnjaci Ministarstva pravosuđa,
hvala Vam, ja sam zadovoljan i vašim primanjem mojega pitanja na znanje. Ipak, želim ovdje pojasniti to moje izvorno pitanje o pravnoj (ljudskopravnoj) poziciji Faktografa, jer se rekli da nije jasno.
Ja sam pitao sljedeće:
“Kažu mi jeki ljudi da je GONG-ov Faktograf organizacija koja po svojoj volji (procjeni, “procjeni istinitosti”) blokira određene informacije koje ljudi šalju ili stavljaju na internet.
Čini mi se da to znači da oni i čitaju tuđa pisma! Ne mogu vjerovati!”. Na osnovi čega oni bolje od Vas mogu procijeniti “istinitost” i tko ime je dao to pravo? Zar to ne bi trebala biti zakonska materija?”
To mi je pitanje jako važno, a ne tiče se samo mene, nego bezbroj ljudi, zapravo ljudskih prava svih ljudi i same srži demokracije, pravde i prava. Molim vas da ga ne podcijenite, čak ako je i dalje možda u nečemu nejasno. Naime, bojim se da će iz toga izaći veliki pravni i ljudskopravni problemi: apsurdno je da skupina građana, tko god da oni jesu, bez obznanjenih kriterija (a s jasnom političkom orijentacijom i angažiranošću) odlučuje koje će informacije maknuti iz javnoga prostora. Razmislite o tome u duhu suvremene demokracije!
1. Da, znam da je Facebook privatna tvrtka, ali – pitam vas – ima li pravo privatna tvrtka, koja se bavi javnom komunikacijom selekcionirati tu komunikaciju uklanjanjem (ili “smanjenjem vidljivosti”) vijesti, mišljenja i informacija? Po čemu ona onda ima pravo djelovati u javnom prostoru? Po tome što ima novca da napravi komercijalni model međuljudske komunikacije (Facebook)? Zar to onda nije teror bogatih nad siromašnima, divlji i divljački kapitalizam, kapitalizam duše i svijesti?
To je prvo pitanje na koje molim odgovor. (Zanima me pravna teorija, ne konkretno postupanje, jer znam da to ne možete.)
2. Drugo je pitanje tko i na koji način (kojim mehanizmom) njih može tužiti za netočan odabir vijesti koje oni (Faktograf) izbrišu ili im smanje vidljivost? Čini li privatno vlasništvo te tvrtke (Facebook) nju nedodirljivom za takve postupke, dakle za netočne informacije i diskriminaciju u javnom prostoru? Ne znam koga bih pozvanijega od vas to pitao. A pitati moram, jer taj model izaziva jezu! To je čisti komunistički “verbalni delikt” i “nestanak” vijesti, kao što su u ono vrijeme ljudi – nestajali na Goli Otok ili u jame bezdanke. I onda je izlika za to bila optužba da su širili lažne vijesti! Danas Faktograf ne ubija i ne zatvara, ali radi po istoj logici i s istim rezultatom: stvaranje svoje slike istine u javnom prostoru! Molim objasnite mi ako sam u krivu.
3. U civiliziranom društvo bi ljudi koji rade takve (važne, brutalne!) odabire trebali biti dokazani stručnjaci za područje u koje diraju. Ili – ne bi? “Jer je to privatna tvrtka”? Privatna tvrtka tu sebe izravno postavlja u poziciju producenta i lažnih vijesti (kad su netočno selekcionirane), (protiv kojih se prividno bori), ali u tim se vijestima ne radi o toj tvrtki ili njezinim zaposlenicima, nego se radi o komunikaciji, informacijama i uvjerenjima drugih ljudi! Ti drugi ljudi imaju pravo biti i u krivu, jer na svoje facebookove stavljaju svoja mišljenja i informacije kako ih oni vide. Zar to nije ljudsko pravo? A navlastito je to jezivo kad se lažnim vijestima proglašavaju vijesti koje nisu lažne!
4. Doista ovo smatram važnim pitanjem, jer ako se “privatno” bilo tko može proglasiti stručnjakom za procjenu istinitosti bilo koje vrste vijesti i onda ih uklanjati iz javnoga prostora kao mu se svidi – gdje je tu onda pravna država? Pravna država koja osigurava da svi ljudi u svim mogućim slučajevima bude jednako tretirani? Čak i kad su u krivu?
Navest ću jedan primjer. Faktograf je izbrisao tekst u kojemu je autor(ica) napisala rezultat istraživanja g. Romana Leljaka da je u Jasenovcu stradalo oko 1500 ljud, tako da su ubijeni ili da su umrli od bolesti ili iznemoglosti. Kao razlog uklanjanju te informacije Faktograf je naveo podatke Javne ustanova Spomen parka (JUSP) Jasenovac, koja na popisu stradalih u Jasenovcu ima oko 84.000 imena. No brojni su istraživači, ponajprije Banić, Koić, Vukić i Matković, uključivši i rečene Leljakove nalaze, vrlo uvjerljivo pokazali da je popis JUSP-a Jasenovac netočan (blago rečeno).
I sada, ne ulazeći u to tko je u tom predstavljanju brojeva u pravu a tko u krivu, Faktograf – presuđuje za JUSP Jasenovac i uklanja Leljakove (i druge) podatke. Po čemu oni, od svih profesionalaca koji se bave tim pitanjem, bolje znaju “istinu” i onda čiste javni prostor od podataka koji im se ne sviđaju? Tko su oni da sude o tom neizrecivo važnom, ali stvarno samo stručnom, forenzičnom i povjesničarskom pitanju? Nije li to zloporaba, ne samo demokracije, nego i socijalne i političke pozicije, gdje se s pozicije privatne moći guši rasprava, uklanjaju podatci i sudi se o pitanjima s kojima Faktograf nema nikakve znanstvene ni intelektualne veze?
Oprostite ako je ovo moje pismo predugo, ali htio sam sada pitanje postaviti jasno, pa molim za konkretan odgovor. Ako su pravo i pravda, demokracija i ljudska prava nemoćni pred financijskom silom američke tvrtke Facebook, kažite ti otvoreno. Da znamo što i kako živimo i kolika su naša ljudska prava.
S poštovanjem,
Matko Marušić, Split”, zaključuje prof. dr. sc. Marušić u svojoj komunikaciji s Ministarstvom pravosuđa.
-Lili Benčik: Nacionalno- huškačke Novosti SNV-a na proračunu RH…
Faktograf na svojim stranicama navodi kako je pokretanje ovog portala financirala National Endowment for Democracy (NED). Ta zaklada osnovana je davne 1983. godine, a u hrvatskom javnom prostoru najpoznatija je po suorganiziranju u “Narančaste revolucije”, svrgavanju demokratski izabranog slovačkog premijera Vladimira Mečiara 1998. godine i etiketiranju prvog predsjednika Republike Hrvatske Franju Tuđmana diktatorom.