Srijeda, 2. travnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Na današnji dan: Otvorena koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog…

Dana 29. prosinca obilježava se obljetnica otvaranja koncerne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Službeno otvaranje 1973. trajalo je čak dva dana – 29. i 30. prosinca te godine, a uključivalo je besplatne izvedbe djela mnogih ondašnjih glazbenika i umjetnika. Stoga se 29.12. slavi kao Dan dvorane. Svečano otvorenje započelo je nastupom Zagrebačke filharmonije, Mješovitog zbora Opere Hrvatskog narodnog kazališta i Mješovitog zbora Glazbene škole Vatroslava Lisinskog u Zagrebu s ulomcima iz poznatih djela hrvatskih glazbenika. Nastupila je i slavna mezzosopranistica Ruža Pospiš-Baldani, dobitnica brojnih svjetskih nagrada i jedna od najboljih interpretatorica lika Carmen…

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog zapravo sadrži dvije dvorane – Veliku dvoranu površine 2.360 četvornih metara, s maksimalno 1.896 sjedišta – te Malu dvoranu od 360 četvornih metara i 304 sjedišta. U sklopu građevine nalazi se i veliko predvorje ukupne površine od 4.000 četvornih metara.

Dvorana je dobila naziv po slavnom Vatroslavu Lisinskom, skladatelju koji je – nažalost – prerano preminuo, u dobi od samo 34 godine. Skladao je prvu hrvatsku operu – Ljubav i zloba.

Prvi hrvatski profesionalni glazbenik Vatroslav Lisinski rođen je 1819. u Zagrebu pod imenom Ignac Fuchs. Studirao je pravo i filozofiju, a glazbom se bavio tek usputno. Tek pod utjecajem Ilirskog pokreta i na nagovor A. Štrige posvećuje se skladanju. Kroatizira svoje ime i prezime i postaje prvi skladatelj Hrvatskog narodnog preporoda.

Njegova opera Ljubav i zloba praizvedena je 1846. što je izazvalo veliko oduševljenje među hrvatskim rodoljubima. Treba spomenuti da Zagreb u to vrijeme nije imao ni stalnog profesionalnog orkestra, a kamoli opernog ansambla. Nakon tog uspjeha Lisinski, uz donaciju iliraca, odlazi na usavršavanje u Prag gdje sklada niz djela: Večer, Bellona, najveći dio opere Porin i druge.

U jesen 1850. vratio se razočaran u Zagreb jer mu, unatoč zauzimanjima bana Jelačića, nije bilo omogućeno polaganje završnoga diplomskog ispita na praškome Konzervatoriju.

U Hrvatskoj Lisinski zatiče promijenjene društvene prilike, budući da je ilirski entuzijazam splasnuo pod Bachovim apsolutizmom. Spriječen u pokušaju da se namjesti kao nastavnik u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda, obavljao je dužnosti besplatnoga nadzornika školskih učionica i druge administrativne poslove. Neshvaćen, razočaran i obeshrabren Lisinski dovršava Porina nakon čega se zaklinje da više nikada neće skladati.
Ipak, neposredno prije smrti sklada ofertorij Cum invocarem kao svojevrsni vlastiti rekvijem.

Vatroslav Lisinski preminuo je u Zagrebu 1854. sa nepunih 35 godina. U svom kratkom životu skladao je ukupno 145 skladbi. Praizvedba njegove najpoznatije opere Porin bila je tek 1897., 43. godine nakon njegove smrti.

D.K.

Najnovije

Akademik Cvetnić: Srbi su na nišanu jer zagovaraju separatizam – Hrvatskoj će trebati još vremena da shvati bošnjački unitarizam

Pisac i akademik Ratko Cvetnić je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne rekao kako mediji u Hrvatskoj zanemaruju politiku bošnjačkih nacional-unitarista koja je jednako opasna...

2. travnja 2005. preminuo papa Ivan Pavao II. – promicatelj ‘kulture života’

  Na današnji dan 2. travnja 2005. umro je u Vatikanu Sveti papa Ivan Pavao II.   Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo...

Biblijska poruka 2. 4. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Jedinstvo Oca i Sina

  Iv 5,17-30   Odgovori Isus Židovima: »Otac moj sve do sada radi pa i ja radim.« Zbog toga su Židovi još više gledali da ga ubiju...

URB HVO-a ŽZH: Priopćenje Ministarstva hrvatskih branitelja RH na tekst o pritužbama razvojačenih branitelja

Nakon što je ma Braniteljskom portalu. ba dana 31.ožujka .20205.godine objavljen tekst o  pritužbama mnogih razvojačenih Branitelja HVO-a, RVI-a, koji su zadnjih mjeseci dobivali...

Rano proljeće uz Neretvu i Cetinu – gastro, kultura i ratne obljetnice, sve u službi turizma i održivog razvoja

Nekako s proljeća, kad se i priroda budi kulturni i turistički poklisari s obala Cetine i Neretve bude i uspomene, ali i priređuju i...