Četvrtak, 3. travnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

1991. godine Petrinju je zbog srpsko jugoslavenske agresije moralo napustiti 10.535 građana, od kojih 9.352 Hrvata, 215 muslimana, 790 Srba i 178 ostalih!

1991. godine Petrinju je zbog srpsko jugoslavenske agresije moralo napustiti 10.535 građana, od kojih 9.352 Hrvata, 215 muslimana, 790 Srba i 178 ostalih. U Domovinskom ratu oštećeno je i uništeno više od 3.350 stambenih objekata, od čega je potpuno porušeno i popaljeno, da nije bilo ikakve mogućnosti popravka u te domove, 1.579 stanova i kuća.
Tijekom velikosrpske okupacije u Petrinji je ubijeno više od 300 civila, Hrvata. Iz Petrinje i njene okolice poginulo je i nestalo ukupno 224 hrvatska branitelja, piše Miki Bratanić na svom facebooku…
Nakon što su zauzeli grad, velikosrbi su ubili veliki broj civila i tim se civilima izgubio svaki trag. Osim civila, zločine su počinili i nad zarobljenim vojnicima. Mjesta pokolja bila su i u Petrinji i u okolnim selima. U mjesecima koji su uslijedili ubili su više od 250 civila (samo u studenome 1991. stotinjak), mahom starije dobi, ali i djece u dobi od 10 do 13 godina. Neki su pronađeni brutalno ubijeni, obezglavljeni, kao što je to slučaj sa jednim tijelom u Graberju, desetak kilometara od Petrinje. Iskopavanjima poslije rata nađene su masovne grobnice kod Petrinje, jedna na petrinjskom groblju. Preko ljudskih posmrtnih ostataka prebačeni su strvine domaćih životinja, krava, pasa, mačaka, a jer nitko od povratnika nije znao da se tu nalazi masovna grobnica, lokalitet je proteklih godina služio kao smetlište…(Izvor informacija; Wikipedia.org, Narod.hr)
Dragi prijatelji potrebno je zamisliti se nad sudbinom ovih ljudi ne samo u Petrinji nego u čitavom tom kraju, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Potrebno se zaustaviti, pogledati u ogledalo, okrenuti se unatrag, pogledati vlastite tragove i zapitati se čime se bavimo u životu, što su nam prioriteti, znamo li cijeniti život, imamo li snage brinuti o drugima, shvaćamo li tuđu tragediju.
Naši stari su molili: “Od groma, grada, suše, luga, rata i biča trešnje – Oslobodi nas Gospodine”.
O gradu (krupa, tuča), suši, lugu (pepelnica) danas nitko i ne razmišlja. Rat su mnogi zaboravili ili ga nikad nisu ni osjetili. Bič trešnje tj potresa Petrinja i okolica su nažalost osjetili na svojoj koži. Taj bič otvorio je njihove rane rata koje ponovno krvare.
Njima je zaista teško.
Zato je lijepo vidjeti ovo jedinstvo ljudi u pomaganju. Treba pomagati na sve načine. Koliko tko može i kako može. Treba biti čovjeku čovjek. I lijepa riječ mnogo znači.
Treba imati malo vjere u ljude, ali i u institucije. Jer sada je potrebna vrhunska organizacija, a ne pojedinačna stihija. Pokušajmo pored materijalne pomoći pomagati i moralno, jer važno je zadržati pozitivan duh vjere i nade. Vremena za kritike će biti, ali sada je pomagati.
Hvala svima.

Autor / Miki Bratanić

Najnovije

Akademik Cvetnić: Srbi su na nišanu jer zagovaraju separatizam – Hrvatskoj će trebati još vremena da shvati bošnjački unitarizam

Pisac i akademik Ratko Cvetnić je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne rekao kako mediji u Hrvatskoj zanemaruju politiku bošnjačkih nacional-unitarista koja je jednako opasna...

2. travnja 2005. preminuo papa Ivan Pavao II. – promicatelj ‘kulture života’

  Na današnji dan 2. travnja 2005. umro je u Vatikanu Sveti papa Ivan Pavao II.   Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo...

Biblijska poruka 2. 4. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Jedinstvo Oca i Sina

  Iv 5,17-30   Odgovori Isus Židovima: »Otac moj sve do sada radi pa i ja radim.« Zbog toga su Židovi još više gledali da ga ubiju...

URB HVO-a ŽZH: Priopćenje Ministarstva hrvatskih branitelja RH na tekst o pritužbama razvojačenih branitelja

Nakon što je ma Braniteljskom portalu. ba dana 31.ožujka .20205.godine objavljen tekst o  pritužbama mnogih razvojačenih Branitelja HVO-a, RVI-a, koji su zadnjih mjeseci dobivali...

Rano proljeće uz Neretvu i Cetinu – gastro, kultura i ratne obljetnice, sve u službi turizma i održivog razvoja

Nekako s proljeća, kad se i priroda budi kulturni i turistički poklisari s obala Cetine i Neretve bude i uspomene, ali i priređuju i...