“Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti” – “Memento homo quia pulvis es…
Početak je korizme. Tim rječima započinjemo korizmu. Ona nas podsjeća da smo krhki, prolazni i smrtni. Pepeo je simbol pokore i pomaže nam razviti duh poniznosti i žrtve. Posipamo se pepelom kako bismo obuzdali oholost svojih srca i podsjetili se da je život na zemlji prolazan. Korizma nam pomaže u shvaćanju i prihvaćanju Kristovog pashalnog otajstva kao izvora našeg spasenja, ali ujedno svaki Kristov učenik treba molitvom, primanjem sakramenata, odricanjem od zla i grijeha, a vršenjem volje Božje u svom životnom pozivu rasti sam u dobru i pomoći drugima u tom rastu.
Pepeo upućuje na umiranje. On je plod izgaranja, pretvaranja iz jednoga oblika materije u drugi te je sasvim razumljiv tijek “od ognja do pepela”. No, u religijskome smislu u više kultura nailazimo na odgovor koji je sukladan ljudskoj čežnji i slutnji o besmrtnosti. Ona je u kršćanskoj vjeri dobila svoje ispunjenje u vazmu Isusa Krista, u otajstvu njegova utjelovljenja, muke smrti i uskrsnuća. Upravo je obnavljanje života, rađanje novoga života, slika na koju se nadovezalo kršćanstvo svojim navještajem o Kristovu uskrsnuću. Tako je i mitski Feniks, žar-ptica, mogla poslužiti crkvenim ocima za govor o preporođenju i besmrtnosti. Izravna povezanost te ptice s vlastitim pepelom u koji izgori i u kojemu se ponovno rađa zanimljiva je za temu kršćanskoga govora o pepelu. Pepeo je bio viđen kao simbol Božje, Stvoriteljeve mudrosti, baš kao i ptica ibis prema Knjizi o Jobu (Job 38, 36), gdje se pokazuje ljudska ograničenost i Božje gospodstvo. .Spomeni se, čovječe…Živimo u vremenu u kojemu način života ne pogoduje približavanju nekad razumljivim simboličkim poveznicama svakidašnjice i vjerskih sadržaja. Nadolazećim naraštajima slika pepela bit će razumljiva na razini izričaja i to nakon tumačenja, ali se stvarnost nastanka pepela i životna blizina s njime ne može podrazumijevati. Sve manje mladi naraštaj vidi to iskonsko povezivanje sa prirodom . Pitanje je, dakle, koliko je pepeo danas prva istoznačnica s pojmom uništenja, suočavanja s nestajanjem, a još više koliko može nositi sadržaje s kojima je pepeo vezan uz starinu . Uza sve to ili baš zato što se dogodio i stanoviti odmak od današnje svakodnevice, simbolika pepela je zadržana..
U ljudskoj logici zlo traži nadoknadu pravednom kaznom, ili pak osvetom. Osveta nastavlja lanac zla i uvlači druge ljude u mrežu grijeha. Onaj tko se osvećuje, trpi podneseno zlo, ali osvetom trpi u sebi i zlo koje na-nosi. Ne mogu drugomu nanijeti zlo, a da sam ne ostanem zahvaćen zlom. Zlo je zarazno. I nikada nije samo jednosmjerno. Ono je sjeme koje klija zlim plodovima. Isus kaže da se lanac zla može prekinuti samo novošću, činom koji ne pripada činjenju zla, a to je oprost. Zlo se pobjeđuje oprostom i činjenjem dobra.I zato nas Korizma poziva da zastanemo i prisjetimo se tko smo mi zapravo, čemu težimo i u čemu leži istinski smisao našega životnoga puta. Jer čitav je naš ljudski život,
zapravo, poput Korizme, pokornički hod vijugavim i strmim stazama našeg života, trebao bi nas voditi ka ljubavi, radosti i svjetlosti Uskrsnuća.
Zato treba činiti djela milosrđa ..ozbiljno u ljubavi dati sebe Gospodinu, postom, molitvom i dobrim djelima. Moli i ne pripadaj sebi. U svemu tomu pripadaj uvijek Bogu.
Ove godine korizma započinje ovu srijedu 17. veljače i traje do subote 3. travnja.2021.godine
Korizma ili četrdesetnica
Korizma je razdoblje crkvene godine koje traje četrdeset dana. Kroz to vrijeme svaki vjernik ima priliku moliti, obavljati pokoru, činiti dobra djela kako bi s lakoćom mogao uvidjeti svoj život, ispitati svoju savjest, pokajati se za sve grijehe koje je učinio u odnosu prema samom sebi, braći, svijetu i Bogu. Ako to uistinu i učini u najdubljoj poniznosti i vjeri, onda može slaviti Kristovo uskrsnuće, odnosno najveći blagdan Crkve – Uskrs.
- 40 dana je trajao opći potop (Post 7,14)
- 40 dana je Mojsije boravio na brdu Sinaj ( Izl 24, 18)
- 40 dana su Izraelci lutali pustinjom ( Još 3,4)
- 40 dana je Ilija išao prema brdu Horebu (1 Kr 19.8)
- 40 dana se Niniva trebala obratiti, “još 40 dana i Niniva će biti razorena” (Jona 3,4)
- 40 dana Isus je proveo u pustinji ( Mt 4,2, Lk4,2 )
- 40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (Dj1,6-11)
Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela no zanimljivo je kako mnogi vjernici često miješaju ili poistovjećuju post i nemrs. Kada Crkva propisuje post i nemrs, a to su samo dva dana u godini, na Čistu srijedu i Veliki petak, vjernici konzumiraju jedan obrok “do sita” (post) i ne jedu meso (nemrs). U ostale petke imaju redovite obroke, ali se odriču mesa. Više od toga nije propisano. Post koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak znači da se katolici, uz iznimku bolesnika, trudnica, djece, smiju samo jednom do sita najesti. Post na Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno jela bez mesa za starije od 14 godina, osim bolesnika.
Možda bi se,imajući naravno sve navedeno na umu, ipak trebali prvenstveno držati one kako ‘grijeh ne ide kroz usta nego iz usta’.
Unutar tog razdoblja imamo šest nedjelja:
1. Čista – jer dolazi nakon Čiste srijede tj. Pepelnice
2. Pračista – tj. još čišća
3. Bezimena – nije joj se dalo ime iz poštovanja prema muci Isusovoj i korizmi.
4. Sredoposna – polovica korizmenog vremena
5. Gluha – pokrivaju se slike i kipovi u crkvi a na misi se pjeva bez pratnje orgulja
6. Cvjetnica – procesija u spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem
Korizma je vrijeme obraćenja od sebičnosti, vrijeme uranjanja u tajne čovjeka i svijeta kroz molitvu, post, pokoru i žrtvu. Ovo je vrijeme milosti za svakoga krštenika, da spasi sebe po braći, posebice onoj koja su bijedna i željna riječi i djela.
Znakovi korizme. Vrlo je bitno imati u vidu znakove korizme, a ti su: post, pokora i obraćenje, molitva, pobožnost Križnoga puta, Gospin plač, dobra djela, trnovi vijenac, ljubičasti veo
.Pobožnost Križnoga puta i Gospin plač. Prvi Križni put (Via crucis) prešao je Isus Krist. On je na križu bio razapet. Na križu je izdahnuo. Bio je potom pokopan i trećega dana, rano u zoru, uskrsnuo iz groba, te se pojavio živ među svojim učenicima. Četrdeset dana nakon uskrsnuća uzašao je na nebo, odakle je došao među nas ljude na ovaj stvoreni Božji svijet. Na Pedesetnicu ili Duhove poslao nam je Duha Božjega da lebdi nad nama i u nama sa svojom milošću i djeluje po svojih sedam darova.
Najstariji hrvatski Gospin plač zabilježio je 1471. god. u svojoj pjesmarici Matija Picić. Svoje ishodište plačevi imaju u spisu sv. Anselma, biskupa u Engleskoj. Vrlo su poznati Gospini plačevi starih rukopisnih pjesmarica u Primorju i Dalmaciji. Isto tako Gospin se plač proširio u Bosnu zahvaljujući knjigama fra Matije Divkovića. Nalazimo ga u djelima fra Tome Babića i fra Petra Kneževića u Dalmaciji, zatim fra Ivana Velikanovića u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju na štokavštini i ikavštini. U pjesmarici Zagrebačke biskupije Cithara octochorda ima Gospin plač na kajkavštini. U Humskoj Zemlji i Bosni ova lamentacija pjevala se u svakoj katoličkoj kući i u raznim prigodama, a napose među hodočasnicima i čobanima. Dakle, večeri su tijekom korizme uvijek bile obilježene ovom pjesmom koja opisuje trenutke Gospina bola za Isusom, što je vjernicima bio poticaj i pobuda na poistovjećivanje s Majkom Božjom
Križ s trnovom krunom. U našim crkvama priređuje se drveni križ s ispletenom trnovom kruno koji se stavlja ispred oltara ili negdje drugdje u crkvi. Tu je i ljubičasto platno i ljubičasta svijeća.
Ljubičasti veo. Običaj je da se na Gluhu nedjelje sva raspela u crkvi prekrivaju ljubičastim velom. To je zato da nas se opomene kako ne smijemo zaboraviti strašne patnje što ih Isus podnese za nas na križu i da razmišljamo kakva bi naša zemlja izgledala bez Isusova križa, njegove prisutnosti među ljudima. Kad se ljubičasto platno skida na Veliki petak s raspela, razmišljamo o neizmjernoj Isusovoj ljubavi prema čovjeku i ljudskoj bijedi koja se poigrava s Isusom i izruguje ga, a on nijemo šuti i moli:
Oprosti im jer ne znaju što čine.
Blagoslovljena korizma.