Zbog zlostavljanja hrvatskih policajaca i vojnika u glinskom zatvoru koji je ratne 1991. i 1992. služio kao zarobljenički logor zagrebački Županijski sud u četvrtak je u odsutnosti nepravomoćno osudio četvoricu srbijanskih državljana…
Zapovjednik zarobljeničkog logora i načelnik sigurnosti štaba Teritorijalne obrane Glina Stanko Palančan (65) osuđen je na 10 godina, upravitelj glinskog zatvora Đuro Birač (64) na devet godina, a njegov zamjenik Rade Baždar (64) na pet godina zatvora. Stražar Stevan Bjelajac (64) kažnjen je sa sedam godina, presudom koju je u četvrtak objavila sutkinja Željka Skomeršić.
Optužnica ih je teretila za zlostavljanje veće grupe hrvatskih policajaca i pripadnika Zbora narodne garde koji su zarobljeni u Hrvatskoj Kostajnici, kod Tušilovića i u Petrinji te dovedena u glinski logor.
Palančan, prema tvrdnjama tužiteljstva, nije spriječio podređene u psihičkom i fizičkom zlostavljanju zarobljenika, a neke je i osobno mučio i tukao. Tijekom ispitivanja zatvorenici su u Glini batinani palicama i električnim kablovima, a mučeni su i strujom iz indukcijskog telefona.
Tužiteljstvo je u završnom govoru isticalo da je zlostavljanje, ali i psihička tortura trajala šest mjeseci, dok su odvjetnici okrivljenih odbacivali krivnju.
Prema pisanju medija među zarobljenicima glinskog logora bio je i čelnik Fonda za obnovu nakon potresa Damir Vanđelić koji je izjavio da je presuda za ratni zločin došla prekasno te da su kazne premale.
Prema optužnici, navedeni krivci hrvatske zatočenike zlostavljali su na najbestijalnije načine. Mučili su ih strujom, tukli ih palicama i električnim kablovima, a ta je tortura, kazao je tužitelj u završnom govoru, trajala punih šest mjeseci.
Zatočenici srpskih koncentracijskih logora ogorčeni
“Mi, bivši zatočenici srpskih koncentracijskih logora lišeni smo slobode na najokrutniji način, zbog čega su u nas duboko usađene težnje da nikad više Hrvatice i Hrvati te ostali žitelji naše domovine ne budu uskraćeni u slobodnom djelovanju jer smo mi sasvim sigurno populacija koja izrazito cijeni vrijednost slobode. Zato u ime budućih generacija nikad ne smijemo zaboraviti što znači sloboda”, poručuju iz HDLSKL…
Logor je oslobođen 6. kolovoza 1995. kao i grad Glina, upravo prije predaje “Srpske vojske Krajine”, odnosno 21. korpusa vojske tzv. SAO Krajine 8. kolovoza 1995. Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije u priopćenju ističe da je kroz logor Glina tijekom Domovinskog rata prošlo oko 2000 ljudi od kojih je dvadesetak, po njihovim saznanjima, likvidirano na najokrutnije načine.
Napominju da su u više navrata upozoravali na neriješene slučajeve ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata nad hrvatskim braniteljima, civilima, ženama, djecom i starcima u logorima smrti pa tako i u logoru Glina.
“Zato smo šokirani spoznajom da srpski ratni zločinci pod okriljem srpske politike, ispred nosa srpskim institucijama, slobodno i javno nastupaju, bez straha od sudskog progona, ismijavaju se žrtvama, obiteljima žrtava, cjelokupnoj hrvatskoj kao i svjetskoj javnosti. Još više boli spoznaja da se pojedini bivši dužnosnici (suci, odvjetnici… ) tzv. SAO Krajine kao povratnici vraćaju na teritorij Hrvatske glumeći totalnu amneziju o događajima iz tog vremena da bi uživali sve povlastice koje im hrvatska država omogućava”, stoji u priopćenju HDLSKL SDŽ koje je potpisao predsjednik Ivan Turudić.
T.H.