U trenutku imenovanja banom bio je barun Josip Jelačić još uvijek samo pukovnik u Glini. Jelačić je pri imenovanju za bana unaprijeđen u čin generala…
Na današnji dan 1848. godine izdan je vladarski dekret o imenovanju baruna Josipa Jelačića hrvatskim banom. Zanimljivo je da je Jelačić u tom trenutku bio još uvijek samo pukovnik u Glini.
Dekret o imenovanju baruna Josipa Jelačića banom Hrvatske, Dalmacije i Slavonije izdan je 23. ožujka 1848. godine od strane cara Ferdinanda I. Istovremeno je imenovan i tajnim carskim savjetnikom. Jelačić je u tom trenutku bio još uvijek samo pukovnik u Glini.
Jelačić je pri imenovanju za bana unaprijeđen u čin generala, što je bilo u skladu s tradicijom. Naime, za hrvatske banove obično su u prethodnom razdoblju postavljani časnici koji su već imali čin generala, a u suprotnom je bilo logično da taj čin dobiju pri dolasku na bansku dužnost. Jelačić je ujedno postavljen i za zapovjednika obiju tadašnjih banskih pukovnija, glinske i petrinjske.
Jelačić je pri imenovanju za bana unaprijeđen u čin generala, što je bilo u skladu s tradicijom. Naime, za hrvatske banove obično su u prethodnom razdoblju postavljani časnici koji su već imali čin generala, a u suprotnom je bilo logično da taj čin dobiju pri dolasku na bansku dužnost. Jelačić je ujedno postavljen i za zapovjednika obiju tadašnjih banskih pukovnija, glinske i petrinjske.
S obzirom na sporost tadašnjih komunikacija, barun Josip Jelačić saznao je za svoje imenovanje banom tek tri dana kasnije – 26. ožujka 1848. – i to u mjestu Lekeniku između Siska i Velike Gorice.
Josip Jelačić je svečano ustoličen za bana 5. lipnja 1848. godine u Zagrebu.
16. prosinca 1866. godine, u Zagrebu je otkriven spomenik slavnog vođe hrvatskog naroda – bana Josipa Jelačića.
Ova veličanstvena statua, pravi simbol hrvatskog inata i borbe za slobodu, prvi je zagrebački spomenik napravljen u bronci. Bečki kipar, Anton Dominik Fernkorn njezin je idejni začetnik i tvorac, a samu svečanost otvaranja obilježio je i fotograf Franjo Pommer, snimivši događaj na fotografiji koja se danas uzima za prvu reportažnu snimku u Hrvatskoj.
Još za vrijeme njegova života, zagrebačko Gradsko poglavarstvo odlučilo se na promjenu naziva najvećeg donjogradskog trga iz imena „Harmica“ u ime velikog hrvatskog vojskovođe bana Josipa Jelačića. Sedam godina poslije banove smrti, na današnji dan 1866., njemu u čast otkriven je spomenik koji i danas krasi istoimeni trg.
Međutim, u periodu između 1947. i 1990. godine glavni zagrebački trg nije krasio navedeni spomenik, niti ime bana Jelačića. Mnogi protunarodni režimi nisu se usudili dirati simbol hrvatstva, međutim 1947. zlokobna komunistička vlast pod okriljem noći i velike tajnosti rastavlja i ruši Jelačićev spomenik. Vođeni idejom Marxove ocjene o „kontrarevolucionarnoj ulozi Hrvata“ 1848., komunistička vlast rušenjem spomenika nastojala je ugasiti i najmanji plamen hrvatskog nacionalnog osjećaja… Po tadašnjem ideološkom shvaćanju, simbol “sramote” prošlih vladajućih režima morao je nestati sa tadašnjeg Trga Republike.
Slavni Jelačić tako je nestao s glavnog zagrebačkog trga te je preseljen u Gliptoteku. Sreća u nesreći je bila ta da je muzeolog Antun Bauer pohranio dijelove rastavljenog spomenika u podrumu zagrebačke Gliptoteke i na taj način spriječio njegovo potpuno uništenje.
Povratak spomenika bana Josipa Jelačića,16.10.1990 godine na glavni Zagrebački trg…POGLEDAJTE POVIJESNI VIDEO
Dolaskom demokratski izabrane vlasti 1990. godine u velikom slavlju na prepunom Trgu i obraćanju prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana vratio se sačuvani spomenik banu Jelačiću, ovaj puta okrenut prema jugu. Zanimljivo, kada je kip prvotno postavljen na glavni zagrebački trg, kip s mačem je gledao prema sjeveru, tadašnjim naseljima Gradecu i Kaptolu i što je možda važnije – prema Mađarskoj.
T.H.