Možete se uputiti u branje divljih šparoga, što ujedno djeluje i kao antistresna terapija.
Šparoga, lat. asparagus je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana.
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina.
Ova je biljka raširena po mnogim kontinentima jer ima mnogo podvrsta.
Neke se vrste koriste više za prehranu, druge samo za liječenje – poput Asparagus racemosus, znane kao Shatavari, koja se već tisućama godina koristi u Ayurvedi.
Ljekovita svojstva šparoge
Šparoga ima bogatu nutritivnu vrijednost – sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.
Uz svoj bogat nutritivni profil, šparoga je siromašna kalorijama. 100 g šparoga sadrži tek 20 kalorija – što je čini idealnom namirnicom za mršavljenje.
Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna antiupalna svojstva. Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.
Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.
Šparoga je jedan od najbogatijih izvora rutina – flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile.
Porcija šparoga sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina – proteina koji jača kosti.
Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Velike količine inulina u šparogi ključne su u liječenju probavnih problema. Naime, inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.
Vlakna u šparogi potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.
Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.
Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti.
Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom.
U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a.
Šparoga je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.
Zbog bogatstva folne kiseline šparoge su odlična hrana za trudnice.
Šparoga…
- sprečava bolesti srca i krvnih žila
- pomaže kod dijabetesa tipa 2
- prirodni je afrodizijak
- pomaže kod kroničnog umora
- štiti od alergije i astme
- pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca
- smanjuje kolesterol i visoki tlak
- odlična je namirnica za mršavljenje
- pomaže kod probavnih tegoba
- smanjuje rizik od karcinoma
- čisti organizam
Nekoliko sati nakon konzumacije šparoga primijetit ćete promjenu mirisa mokraće. No, to nije ništa opasno, i sigurno to nije razlog zbog kojeg ih ne biste trebali jesti.
Šparoge i rak
Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, šparoge su korisni za prevenciju i liječenje karcinoma.
Pritom se preporučuje koristiti kuhane šparoge.
Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza – enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.
Šparoge također sadrže glutation – snažan antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.
Preporučena doza je 4 jušne žlice kuhanih šparoga dva puta dnevno – ujutro i navečer.
Najbolje je koristiti šparoge istovremeno s drugim prirodnim metodama, kao dio terapije protiv raka.
Uzgoj šparoge
Želite li pokušati uzgojiti domaću šparogu u svojem vrtu? Evo nekoliko korisnih savjeta.
Šparoga voli topla podneblja, mnogo sunca i humusno tlo. Ova biljka ne voli vjetar. Može podnijeti i veće hladnoće, ali joj je potrebno osigurati mnogo vlage jer inače može biti jako gorka i neukusna.
Bitno je dobro odabrati mjesto jer će na njemu šparoga rasti petnaestak godina.
Šparoga se sadi ujesen na dobro pognojenom tlu. Prave plodove šparoga daje tek od četvrte godine uzgoja.
Šparoga se bere u svibnju i lipnju. Nakon branja poželjno ju je odmah potrošiti ili pohraniti u hladnjaku gdje može stajati 4 – 5 dana. Šparoge također možete blanširati i zamrznuti.
Primjena
U kuhanju se domaća šparoga koristi cijela, a kod divlje šparoge se baca drvenasti dio. Domaća šparoga se kuha 5 – 8 minuta, ovisno o njezinoj debljini, a divlja još kraće, 1 – 2 minute.
Šparoge pristaju uz različite namirnice i mogu se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki te salata.
Mogu se jesti i same – sirove, kuhane, pečene, pirjane, ukiseljene – kako tko voli!
Recept – salata od šparoga
Sastojci
- šalica aceta balsamica
- 3 žličice maslinovog ulja
- 1 žličica senfa
- 1 žličica svježeg sjeckanog mažurana
- 1 žličica češnjaka u prahu
- 1 kilogram šparoga
- 1 veća paprika, sitno narezana
- 1/3 šalice sjeckanih oraha
Priprema
Kuhajte ocat na umjerenoj vatri dok ne ispari polovina tekućine. Ulijte ga u zdjelu i promiješajte sa senfom, mažuranom, maslinovim uljem i češnjakom. Dodajte papar i sol.
Kuhajte šparoge u kipućoj slanoj vodi oko 4 minute. Ocijedite ih i isperite hladnom vodom dva puta.
Prelijte šparoge i papriku dresingom koji ste napravili i pospite orasima.
H.H.