Mornarica kao jedan svojstveni organon s istančanim izvedbenim kontekstom in situ predragocjenih obrednih prigoda balanja (lančanog plesa dvanaest figura koje alegorijski simboliziraju specifične dogodovštine života na moru), ujedno bjelodano predočuju i neizbrisive zapisane tragove revnosnih obdržavatelja višestoljetnoga historijata starosjedilačkoga hrvatskoga naroda u Boki kotorskoj (Crnoj Gori), koji su poput simboličnih obilježja na samome grbu Bratovšine, 1210. godina (oporučno) utkali svoju rimokatoličku vjeroispovijest (s drugim prijemčivim protagonistima ekumenskih (unijatskih) nagnuća), kao neizdvojivi konstitutivni zaglavni kamen memorijalne institucije vjernih preteča relikvija sv. Tripuna i invokacija maloazijskog zaštitnika pomoraca sv. Nikole (Statut Bratovštine svetog Nikole mornara u Kotoru iz 1463. godine).”
Dražen Zetić, Ključni ‘kroatološki’ kontrapukti jugoistočna Jadrana. Nacrtni rakursi kohezijske kulturološke baštine
H.H.