Ponedjeljak, 31. ožujka 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

VIDEO-USTANI BANE: Godina je 1848: Barun Josip Jelačić svečano ustoličen za hrvatskog bana

Barun Josip Jelačić svečano je ustoličen za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije petog lipnja 1848. godine u Zagrebu…

Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili Husari i Serežani u slikovitim odorama. Za njima su išle 93 kočije s mnogobrojnim uglednim osobama, a na Katarininom trgu, na tadašnjem Gradecu, dočekalo ga je mnoštvo naroda i saborski zastupnici pred kojima je položio prisegu. Nakon polaganja prisege novi je ban po tradicionalnom običaju triput podignut u vis, uz poklike “Živio!” i pucnjavu topova.

Obred je nastavljen u crkvi sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je bana formalno ustoličio pravoslavni patrijarh i mitropolit Josif Rajačić. Ta činjenica, da je Jelačić ustoličen od strane pravoslavnog patrijarha, a ne katoličkog biskupa, izazvala je mnogo kontroverzi. Ipak, objašnjenje za to može se pronaći u činjenici da zagrebački biskup Juraj Haulik u to doba nije boravio u Zagrebu, nego u Beču, ali i u želji da se pokaže hrvatsko–srpsko jedinstvo u obrani od mađarskih pretenzija. Nakon čina ustoličenja, proslava je nastavljena u Banskim dvorima na Markovom trgu.

povijest.hr

Istoga dana svečano je otvoreno zasjedanje Hrvatskog sabora, prvog čiji su članovi izabrani na načelima građanskog liberalizma. Svi izabrani zastupnici, njih 191, aklamacijom su potvrdili Jelačića za bana, a nakon slavlja donijeli su zaključke o ukidanju kmetstva i općem plaćanju poreza, što se smatra i službenim ukidanjem feudalizma u Hrvatskoj. Naime, iako su kmetski odnosi ukinuti na zajedničkom Ugarsko-hrvatskom saboru još u ožujku, a Jelačić je ukidanje feudalizma proglasio u travnju (nakon imenovanja za bana od strane cara i kralja Ferdinanda V.) tek je ovom saborskom odlukom taj zakon stupio na snagu.

izvor-povijest.hr

Spomenik (Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu) (djelo Antona Dominika Frenkorna) mu se podiže i otkriva 16. prosinca 1866. godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći 25./26. srpnja 1947. godine, zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci i ponovno vraća 16. listopada 1990. godine na njegov rođendan kad ga je otkrio dr. Franjo Tuđman na veselje mnogih Hrvatica i Hrvata… Današnji centralni trg u glavnom gradu Hrvatske Zagrebu nosi naziv po Banu Josipu Jelačiću na kojemu je i njegov spomenik

Josip grof Jelačić Bužimski (Petrovaradin16. listopada 1801. – Zagreb20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti Hrvata. Ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme Revolucije u Mađarskoj 1848. godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak.

Kralj Ferdinand I. (V.) Habsburgovac imenuje ga 23. ožujka 1848. godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin generalmajora i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić 8. travnja 1848. godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom (podmaršalom) i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen 5. lipnja 1848. godine u Zagrebu[1].

Svečanost njegova ustoličenja prati svečanost otvaranja Hrvatskog sabora 6. lipnja, prvoga hrvatskog građanskog Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem prethode skupštine s preko nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane 17.22. i 25. ožujka 1848. godine u Zagrebu s donešenim narodnim programom – “Zahtijevanja naroda u 30 točaka, koje poklonstvena deputacija, do četiri stotine osoba, obučeni u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, jedini nacionalgardisti i varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu” odnosi u Beč kralju Ferdinandu V. koji obećava potvrđenje tih Zahtjeva…VIŠE OVDJE

H.H.

Najnovije

Dr. Ivan se prekrstio u Jovana i uz pomoć derviša i pokojega vuka u HB županiji provodi agendu srpskog sveta

Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Dr. Jovan, kako narod zove župana Herceg-Bosanske županije u FBiH, je u proteklom desetljeću gradio džamije, uvodio ćirilicu u škole,...

Biblijska poruka 31. 3. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Idi, sin je tvoj zdrav!

  Iv 4,43-54     Ode Isus iz Samarije u Galileju. Sam je izjavio da prorok nema časti u svom zavičaju. Kad je dakle stigao u Galileju, Galilejci...

Na današnji dan poginuo Josip Jović – prva žrtva Domovinskog rata

Krvavi Uskrs na Plitvicama događaj je koji se dogodio 31. ožujka 1991. Tada je pala prva žrtva Domovinskog rata. Sukob između pobunjenih Srba i...

Obilježena 30. godišnjica stradanja hrvatskih branitelja na Prokosu

U nedjelju, 30. ožujka obilježena je 30. obljetnica pogibije četiri pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko i jednog pripadnika Vojne policije HVO-a, stradalih u velikoj snježnoj...

Stručnjak objašnjava zašto se sve više Hrvata vraća kući iz inozemstva – stvari su se promijenile

Otišao on tamo gore u Njemačku, radi kao električar, vodoinstalater. Pa se za Uskrs ili Božić vrati svojima za praznike, dolazi s Porscheom. Pitam...