Tijekom sjednice naglasak je bio i na pitanju demografije, glasovanja Hrvata izvan Republike Hrvatske te projektima za mlade iz hrvatskog iseljeništva. Istaknuto je kako je potrebna snažna podrška kada je u pitanju pomoć roditeljima u njihovom nastojanju da njeguju hrvatski identitet svoje djece, međusobno povezivanje mladih kako bi njegovali svoj hrvatski identitet te povezivanje učitelja u hrvatskim školama u inozemstvu s učiteljima u domovini…
Sudionici četvrte Sjednice drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i oni koji su sjednicu pratili putem medija, još zbrajaju dojmove nakon virtualnog skupa na kojem se, tijekom proteklog vikenda, raspravljalo o problemima koje ima hrvatsko iseljeništvo u europskim i prekooceanskim državama, ali i o snažnom povezivanju Republike Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan RH (pripadnici hrvatske manjine, Hrvati u BiH te Hrvati u iseljeništvu).
Tijekom sjednice razgovaralo se o izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu, kao jednom od najkompleksnijih dijelova zakonodavstva te je istaknuto kako su upravo izmjene ovaj Zakon učinile jednim od najuključivijih zakona na međunarodnoj sceni u pogledu prava na državljanstvo Hrvatima koji žive izvan Hrvatske.
„Izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu dugo su bile najvažniji i najsloženiji zahtjev koji nam je stizao od naših Hrvata izvan Hrvatske i bio je to uvijek prvi zahtjev – na svakom susretu sa zajednicom, na svakoj sjednici Savjeta, ali unatoč zahtjevnosti u promjeni, ova Vlada ga je provela.“ – istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas te dodao kako je upravo ovaj doprinos ulaznica za rješavanje svih drugih zahtjeva.
Tijekom sjednice naglasak je bio i na pitanju demografije, glasovanja Hrvata izvan Republike Hrvatske te projektima za mlade iz hrvatskog iseljeništva. Istaknuto je kako je potrebna snažna podrška kada je u pitanju pomoć roditeljima u njihovom nastojanju da njeguju hrvatski identitet svoje djece, međusobno povezivanje mladih kako bi njegovali svoj hrvatski identitet te isto tako povezivanje učitelja u hrvatskim školama u inozemstvu s učiteljima u domovini. Kroz izlaganja i rasprave naglašeno je da se producira komplementaran sustav mjera za mlade od osnovnoškolske dobi do 30-te godine života pa su tako istaknuti projekti: Korijeni, Ljetna škola hrvatskog identiteta, Ruđer, Ljetna škola Domovina, Posebna upisna kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva, te Leadership na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
„Budućnost svih odnosa između Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva u rukama je mladih u iseljeništvu, a danas smo ovdje okupljeni da te mlade ruke osnažimo kako se veze iseljene i domovinske Hrvatske ne bi nikada prekinule.“ –istaknuo je državni tajnik Milas te zaključio: „Neka nam uvijek bude cilj graditi suradnju u području iseljeništva na dobrobit hrvatskog naroda, a naročito njegovih budućih generacija, gdje god one živjele.“
Četvrta sjednica drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske završila je Plenarnom sjednicom na kojoj je jedan od najvažnijih zaključaka konsenzus postignut po pitanju međunarodnog zagovaranja položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
„Nije nam teško sjetiti se 1990. i 1991. godine kada je iseljeništvo zagovaralo politička prava Hrvata u Hrvatskoj, danas moramo mi – hrvatska država, ali i hrvatski narod diljem svijeta, podizati svijest o važnosti euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, koji su ključni ne samo za ravnopravnost, već i opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini“ – naglasio je državni tajnik Milas te dodao da je globalno hrvatsko zajedništvo prisutno i u zajedničkoj brizi hrvatskog naroda za položaj Hrvata u Vojvodini i u Boki Kotorskoj.
„Koliko god bili fizički udaljeni, pa čak i u vrijeme pandemije, ta svijest o jednom nedjeljivom narodu je sve snažnija i prisutnija i upravo je to cilj ovog Savjeta“- istaknuo je državni tajnik Milas.
T.H.