Na današnji dan 1990. godine, u okruženju crkve sv. Nikole u Sloboštini održana je osnivačka skupština općinskog odbora SDS-a za Slavonsku Požegu na čelu s predsjednikom Milutinom Ivanovićem…
”Mitinzi” ili događanja naroda postali su učestala pojava u lipnju i srpnju 1990. godine na području papučkih sela. Skup u Sloboštini, uz prisustvo Jovana Raškovića kao predsjednika SDS-a te ostalih aktivista Srpske Demokratske stranke među kojima se najviše isticao i Veljko Džakula, ali i predstavnika Srpske Pravoslavne Crkve nije se nimalo razlikovao od ostalih mitinga u drugim krajevima Hrvatske.
Na takvim skupovima su se novoosnovanoj vlasti u Hrvatskoj najčešće predbacivali krimen iz vremena Drugoga svjetskog rata gdje su aktivisti i govornici najčešće uspoređivali hrvatsku vlast s onom iz vremena NDH-a što je u većini slučajeva, a tako i u Sloboštini srpski narod poticalo na netrpeljivost i pobunu. Iako se u govoru Milutina Ivanovića dalo iščitati kako je cilj osnivanja SDS-a za Slavonsku Požegu stvaranje dugoročne suradnje s ostalim narodima (Hrvatima, Česima, Slovacima i drugima) na temelju rješavanja nesuglasica mirnim putem i dijalogom, Jovan Rašković je u svom ratnohuškačkom govoru naglašavao kako je: „srpstvo i srpsko ime zatirano zadnjih 50 godina!“ Na temelju toga tražio je potporu srpskog naroda u stvaranju suvereniteta stranke što će kasnije dovesti do odcjepljenja tih prostora i stvaranja tzv. Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija. Upravo mitinzi poput onog u Podravskoj Slatini u lipnju te ovog u Sloboštini bili su nagovještaj nadolazećih događaja, a kulminacija i vrhunac politike SDS-a za papučki kraj dogodit će se 14. siječnja 1991. godine u selu Kometnik na velikom srpskom mitingu gdje je Jovan Rašković otvoreno zagovarao pobunu srpskog naroda na tom prostoru i njegovo odcjepljenje.
Izvor – Privatni arhivski fond (arhivski snimak skupa u Sloboštini 27.7.1990.)
Autor teksta – Dino Mataz
————————
P.S./ Srpska pobuna početkom 1990.-ih godina zahvatila je i zapadnu Slavoniju. Na čelu
pobune dijela srpskog stanovništva bila je Srpska demokratska stranka (SDS) koja na području zapadne Slavonije počinje djelovati od ljeta 1990., nakon što su u Hrvatskoj održani višestranački izbori. Pobunjeni Srbi u zapadnoj Slavoniji radili su tijekom druge polovine 1990. i 1991. godine, na ustrojavanju administrativno-teritorijalne cjeline koju bi činio prostor nastanjen srpskim stanovništvom a koji bi se protezao između rijeka Save i Drave. Sredinom kolovoza 1991. proglašena je Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija (SAO Zapadna Slavonija) a istovremeno na ovom području započinju oružani sukobi koji su trajali do uspostavljanja primirja potpisanog u Sarajevu 2. siječnja 1992. Hrvatske snage uspjele su krajem 1991. godine osloboditi velik dio područja koje su snage pobunjenih Srba uz pomoć JNA okupirale u zapadnoj Slavoniji, te je područje SAO Zapadne Slavonije svedeno na otprilike 500 km². Osnivanjem Republike Srpske Krajine (RSK) okupirano područje zapadne Slavonije ulazi u njezin sastav, čineći jednu od tri teritorijalne jedinice RSK pod nazivom Srpska oblast Zapadna Slavonija.