Četvrtak, 19. rujna 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Hrvatska nikad ne smije zaboraviti krvavi rujan 1991.

FOTO: Braniteljski-portal

Rujan 1991. godine u Hrvatskoj je obilježila krvava agresija u kojoj su domaći srpski teroristi uz pomoć Srbije, “JNA” i srbijanskih četnika nastojali strategijom spaljene zemlje i zatiranjem svega što je hrvatsko etnički očistiti prostor na kojem su planirali uspostaviti svoju “Veliku Srbiju”…

Paljenje čitavih sela, masovni progoni i ubijanje civila, pljačke, silovanja i razaranja svega što se razoriti moglo, obilježja su tog zločinačkog pohoda nezabilježenog u novijoj europskoj povijesti. Masakri nad malobrojnim i slabo naoružanim braniteljima koji su u neravnopravnoj borbi s tehnički i brojčano neusporedivo nadmoćnijim neprijateljem nastojali pružiti otpor i zaštiti civilno stanovništvo i domove ljudi, njihova zarobljavanja i odvođenja u logore gdje su mučeni na najokrutnije načine, uz istodobnu propagandu o “srpskoj ugroženosti”, postajali su dijelom svakodnevice i u hrvatskom narodu izazivali strah i konsternaciju, ali jednako tako i opravdano ogorčenje i odlučnost da se Domovinu obrani po svaku cijenu.

Slično je bilo u svim krajevima Hrvatske izloženim agresiji – od Slavonije preko Korduna i Like do sjeverne Dalmacije i Gorskog kotara, a u Crnoj Gori su se grupirale snage čiji je cilj bio osvojiti Konavle, Župu dubrovačku i grad Dubrovnik, te tako “odsjeći” jug Hrvatske od ostatka zemlje.

Sjetimo se kako je počelo i spomenimo samo neke od događaja iz prvih mjeseci rata, iz razdoblja te za hrvatski narod i građane Hrvatske teške, mučne i tragične 1991. godine, koja je svojim krvavim tragovima zauvijek obilježila živote mnogih i ostala u kolektivnom sjećanju Hrvata i svih drugih žrtava tih divljačkih pohoda kao vrijeme patnji, stradanja, ali i ogorčenog, hrabrog otpora silama zla i destrukcije.

Četnici iz Srbije, “JNA” i srpski “teritorijalci” (uključujući i domaće “krajinske” teroriste), svoje su zločinačke operacije započeli nakon serije mitingaških pohoda, već u rano proljeće 1991. godine napadima na policijske postaje – najprije u Pakracu pa potom u Glini i drugim mjestima. Oni su izazvali i sukob na Plitvicama (31. ožujka – Krvavi Uskrs) gdjekao prva žrtva naših snaga gine 22-godišnji redarstvenik Josip Jović, a potom i pokolj u Borovu Selu (2. svibnja kad iz pripremljene zasjede, podmuklo i kukavički ubijaju i masakriraju 12 hrvatskih redarstvenika i ranjavaju njih 23). Od tada nadalje, domaći srpski teroristi u savezu s “JNA” i svojom subraćom – četnicima iz Srbije, napadaju hrvatska sela i gradove, posebice na Banovini, u Slavoniji, Gorskom kotaru, Lici, Dalmaciji, te na Kordunu.

Otvorena agresija na Hrvatsku s područja Srbije krenula je 3. srpnja 1991. godine prelaskom pješačko oklopnih snaga “JNA” i četnika (oko 60 tenkova i drugih borbenih sredstava) preko mosta na Batini i okupacijom Baranje, a uskoro i preko mosta kod Bogojeva nakon čega slijedi udar na istočnu Slavoniju u koordiniranoj operaciji s njihovim postrojbama koje prodiru iz smjera Iloka prema Vukovaru.

Podsjećanja radi, evo kako je to teklo u zajedničkim napadima “JNA”, četnika iz Srbije i njihovih domaćih pomagača – “krajišnika” u prvim tjednima:

7. srpnja – četnici i “JNA” razorili su i spalili hrvatsko selo Ćelije u istočnoj Slavoniji, žitelje pobili ili protjerali. Bilo je to prvo etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata;

13. srpnja -jakom topničkom vatrom postrojbe agresora napale su hrvatska sela na Banovini: Hrastovicu, Kraljevčane, Hrvatski Čuntić, Dragotince i Prnjavor;

22. srpnja- topničkim projektilima napadnuto je hrvatsko selo Berlete u Lici;

23. srpnja -izvršen je brutalni topnički napad na sela na Kordunu, Vaganac i Drežnik (općina Slunj);

24. srpnja – iz okolnih sela (Pačetin, Bršadin, Petrovci) jakom topničkom vatrom napadnuti su Bogdanovci (u istočnoj Slavoniji);

26. srpnja – zapaljeno hrvatsko selo Struga Banska (na Banovini), ubijeno najmanje 10 hrvatskih civila, ostali protjerani;

28. srpnja -ponovni topnički napadi na Banovini, na meti su sela Hrastovica i Bačuga;

1. kolovoza – u ranim jutarnjim satima četnici i “JNA” napali topništvom postaju Hrvatske policije u Dalju u kojoj su se pored redarstvenika nalazili i pripadnici Civilne zaštite, te ih pozvali na predaju, što su branitelji odbili. Poslije punih 10 sati opsade za koje se vrijeme neprekidno pucalo po okruženoj zgradi, agresor je zauzeo postaju i ubio 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora Narodne Garde i četiri člana Civilne zaštite. Dalj, Erdut i Aljmaš (istočna Slavonija) su okupirani, mnogi hrvatski policajci i branitelji pobijeni, izvršen masakr nad najmanje 39 civila, tisuće građana je protjerano;

4. kolovoza- započinju topnički napadi na Vukovar kojeg okružuju četnici i “JNA”;

5. kolovoza -masakr u Lovincu (Lika), brutalno ubijeno 5 hrvatskih civila;

14 kolovoza -masakrirano 5 hrvatskih civila u selu Kraljevčani (Banovina);

16. kolovoza – pokolj nad 4 hrvatska civila u Peckom (Banovina);

17. kolovoza – minobacačima napadnuto Grubišno Polje u zapadnoj Slavoniji, 2 osobe teže i 5 lakše ranjeno;

18. kolovoza – četnici i “JNA” napali Hrastovicu, Luščane i Grabovac (Banovina), mnoge Hrvate pobili, ostale protjerali, sela opljačkali i zapalili;

21. kolovoza – topništvom napadnut Daruvar (zapadna Slavonija), istoga dana i Sarvaš u istočnoj Slavoniji;

22. kolovoza – ratni zrakoplovi “JNA” tuku Vinkovce – jedan hrvatski policajac ubijen, 5 teško ranjeno;

25. kolovoza – u vrijeme nedjeljnog ručka (između 12:00 i 13:00 sati), ratni zrakoplovi “JNA” raketiraju Vukovar;

26. kolovoza -borbeni zrakoplov “JNA” MIG-21 bombardirao Sunju (selo kod Siska);

28. kolovoza -zapaljeno selo Skela (na Banovini), ubijeno najmanje 10 hrvatskih civila, slično se dogodilo i u Unčanima, Kozibrodu, Zamlači, Madžarima, Hađeru. Ratni zrakoplovi “JNA” bombardirali auto-cestu Zagreb – Beograd, kod Okučana i Novu Gradišku;

29 i 30. kolovoza – ratni zrakoplovi “JNA”ponovnobombardirali Vukovar;

30. kolovoza – ratni zrakoplovi “JNA” bombardirali selo Kruševo (u Dalmaciji);

1. rujna – topništvom se razara Slavonski Brod. Istoga dana uslijedio je napad na Daruvar (prigradsko naselje Doljani), događaj poznat kao Krvava daruvarska nedjelja, poginulo 6 branitelja, 11 ih ranjeno, ali grad je obranjen;

2. rujna – u selu Berku (kod Vukovara) ubijeno 5 Hrvata. Četnici i “JNA” okupirali sela u istočnoj Slavoniji (Berak, Oriolik, Grabovo, Bokšić, Čakovce, Mikluševce i Tompojevce). Iz tenkovskog garnizona smještenog u vojarni “Vasilj Gaćeša” započelo topničko razaranje Petrinje pod zapovjedništvom ratnog zločinca potpukovnika Slobodana Tarbuka.;

3. rujna – u napadu na Osijek ubijeno 14 osoba, 28 ranjeno. Okupirano Bilje (Baranja) i Sotin (kod Vukovara). Bačene kasetne bombe na Gospić a napadnuti u više navrata Perušić, Gospić i Lički Osik. Pokolj nad 20 Hrvata u Graboštanima, Stublju i Majuru (Banovina);

4. rujna – od domaćih i srbijanskih četnika ubijeno i masakrirano 22 hrvatska civila u Balincima, Čojlugu i Četekovcu uz bestijalna iživljavanja nad žrtvama;

5. rujna – granatiran Gospić i razaran topničkim projektilima Lički Osik. Okupirani Okučani i šire područje (zapadna Slavonija);

6. rujna – Osijek je i dalje izložen teškim topničkim udarima, oštećena katedrala i crkva sv. Petra;

8. rujna – U Kusonjama (kod Pakraca) masakrirano 20 hrvatskih gardista koji su pokušali spriječiti stalne topničke udare od strane srpskih terorista po Pakracu;

11.i 12. rujna – okupirani su Hrvatska Dubica i Hrvatska Kostajnica na Banovini, te Kruševo, Lovinac, Sveti Rok i Jasenice u Lici;

12. rujna – na Vinkovce je ispaljeno oko 500 projektila;

13. rujna – okupirana Hrvatska Kostajnica, brojni civili i branitelji pobijeni, oni koji su zarobljeni prebačeni u logore Manjaču i Glinu, dio zarobljenika poslije predaje strijeljan;

14. rujna – okupirano je Topusko (na granici između Banovine i Korduna);

15. rujna – okupirani Gornji Bogićevci i Kosovac (zapadna Slavonija);

16. rujna – okupirani Čovac, Gređane i Novi Varoš (Brodsko-posavska županija). “JRM” blokirala sve hrvatske luke pod prijetnjom razaranja primorskih gradova;

16. rujna – sa 6 navođenih raketa zemlja-zemlja raketiran odašiljač, na Sljemenu;

16. – 23. rujna – vodi se teška bitka za Šibenik, grad obranjen zahvaljujući hrabrosti, požrtvovnosti i ustrajnosti branitelja;

17. rujna – agresor zauzeo HE Peruća i Rovanjsku (kod Zadra), istoga dana iz Drniša i okolice protjerao oko 17.000 stanovnika;

18. rujna – još jedan u nizu žestokih napada na Petrinju, na položaju kod nove bolnice masakrirano 17 pripadnika Zbora Narodne Garde;

20. – 21. rujna – okupirana sela u okolici Petrinje i sam grad Petrinja;

21. rujna – pripadnici paravojnih postrojbi SAO Krajine predvođeni Željkom Ražnatovićem Arkanom u zgradi policije u Dalju, ubili su iz vatrenog oružja jedanaest zatočenika Hrvata, te odnijeli i pokopali njihova tijela u masovnu grobnicu u selu Ćelije. Istoga dana u Ivanovu Selu ubijeno je 7 osoba, 12 ranjeno, a sudbina jedne osobe nepoznata (sve žrtve bile su češke nacionalnosti);

22 – 23. rujna – okupiran je Tovarnik (u pokolju ubijeno 68 osoba uz surove masakre pojedinaca i skupina civila i branitelja);

23. rujna – okupiran je Veliki Miletinac kod Daruvara (tri osobe su ubijene, 2 odvedene i mučene);

24. rujna – u selu Babić Most (kod Otočca) četnici su ubili 3 civila i još 7 u obližnjoj Brloškoj Dubravi;

25. rujna – napadnuti Tordinci (na području Tordinaca, Antina, Ćelija i Korođa nakon rata otkrivena je masovna grobnica s 208 tijela žrtava srpske agresije). Pripadnici “JNA” u autokampu Grabovac (Plitvička jezera) ubili 3 malodobne osobe;

29. rujna – agresorske snage okupirale sela Korođ i Antin. Major “JNA” Milan Tepić uništio skladište oružja Barutana u selu Bedenik (kod Bjelovara), u eksploziji poginulo 11 pripadnika Zbora Narodne Garde;

29 – 30. rujna – snage “JNA” napale Nadin, Murvicu i Zadar;

29 – 30. rujna – 1991. agresor okupirao Stare Jankovce (u Vukovarsko-srijemskoj županiji).

Ovdje spomenuti događaji samo su djelić svega onoga kroz što je Hrvatska prolazila na samome početku krvavog, neobjavljenog i nametnutog rata na trnovitom putu ka svojoj samostalnosti.

Ne smijemo to nikad zaboraviti. Nemamo pravo zaboraviti. Pogotovu danas, kad se istina ne rijetko tako bezočno i drsko izvrće ili potiskuje. I utoliko prije što zločinci nisu kažnjeni i nema pravde i zadovoljštine za žrtve.

Srpske snimke Tovarnika nekoliko dana poslije pada (20. rujna 1991.):

Z.P.

VEZANE VIJESTI

Stravičan pokolj u Ivanovom Selu je teški velikosrpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku!…Sve žrtve su bili Česi iz sela s najstarijom češkom zajednicom u Hrvatskoj…

Najnovije

19. rujna 1991. Beograd – ‘bacanje cveća pred tenkove’ koji kreću napasti Vukovar

Foto:Screenshot   Na današnji dan, 19. rujna 1991, dogodilo se poznato „bacanje cveća pred tenkove“ u Beogradu. Bilo je to prilikom kretanja Prve gardijske oklopne divizije...

Menadžer otkrio: Olmo je nazvao Mamića kad je potpisao za Barcelonu, Zdravko je počeo plakati

Foto:Screenshot   Dani Olmo sjetio se Zdravka Mamića nakon što je potpisao za Barcelonu, otkrio je to njegov menadžer Andy Bara. Bara je otkrio detalje odnosa...

Vatikan dao zeleno svijetlo Međugorju

Dokument Dikasterija za nauk vjere koji je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira...

Šarić: Izvršni direktor poduzeća SNV d.d. Milorad Pupovac opet je tužnog i ugroženog lica

Foto:Screenshot   Najuspješniji etnobiznismen u Hrvatskoj, kako ga je nazvao bivši Titov gardist Ivo Josipović, Milorad Pupovac svake godine nekoliko puta za potrebe svog poslovanja saziva...

PREŠUĆENA, KRVAVA AKCIJA ‘UNA 95’:Tko je krivac za smrt 49 vrhunskih specijalaca, mjesec i pol nakon ‘Oluje’?

Foto:Crodex   U subotu, 18. rujna u organizaciji Udruge ratnih veterana 2. gardijske brigade “Gromovi” obilježena je 29. obljetnica vojno-redarstvene akcije “Una 95”. Operacija  Una odvijala se...