12. studenog 1991. osnovana je 141. brigada Hrvatske vojske. Ustrojena je od Prvog splitskog dragovoljačkog bataljuna, dragovoljaca s područja Kaštela te iz drugih domicilnih postrojbi…
Nedugo nakon osnivanja dio 1. ojačane bojne odlazi na Južno bojište, gdje sprečavaju ulazak velikosrpskog agresora u Ston kao i njihove pokušaje prodora prema dolini rijeke Neretve. Sredinom prosinca 1. i 2. bojna odlaze na drniško bojište, gdje im se početkom 1992. pridružuje cijela brigada, koja je dodatno ojačana ustrojavanjem 3. i 4. bojne.
Jednim dijelom bila je angažirana i u operaciji „Miljevci“, dočim je jedna borbena skupina brigade također angažirana u istočnoj Slavoniji. Brigada je u tom razdoblju iz „R“ preustrojena u „B“ formaciju snage jedne ojačane bojne, a uskoro je angažirana na izrazito zahtjevnim zadacima. Dio postrojbe upućen je iznova, sve do studenog 1993., na Južno bojište.
No kako su, zbog uspjeha operacije „Maslenica“, pobunjeni Srbi organizirali veliki protuudar, jedna borbena skupina brigade interventno je angažirana u oslobađanju područja oko Hidroelektrane Peruča, odnosno na prostoru Miljevaca i Drniša. Ipak najveća potreba za ljudstvom bila je na području zadarskog zaleđa gdje je Brigada organizirala obranu u Sektoru 3, pri čemu je pretrpjela velike ljudske gubitke.
Zbog uspjeha u istodobnom djelovanju na dva različita bojišta, kao nositelj Taktičke grupe i Sektora, pohvalio ju je kao jednu od najboljih pričuvnih postrojbi načelnik Glavnog stožera, general Janko Bobetko. Od travnja 1994. brigada odlazi u aktivnu pričuvu i spremno čeka mobilizaciju za operaciju „Oluja“.
Braneći na smjeru Bosansko Grahovo – Knin srpske pokušaje da vrate oslobođeni prostor, brigada je 13. kolovoza 1995. pretrpjela velike ljudske gubitke.
Napad u koji je uključeno i zrakoplovstvo odbijen je, a potom su združene hrvatske snage uspješno organizirale protunapad. Splitska brigada poslije je zapaženo sudjelovala u operacijama „Maestral“ i „Južni potez“. Za slobodu Domovine život je položilo 60 pripadnika.
G.S.
