Četvrtak, 3. travnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Sveti Otac susreo se s predsjednikom Cipra i predstavnicima vlasti. Došao sam kao hodočasnik u zemlju, geografski malu, ali povijesno veliku…

Nakon susreta s klerom, redovnicima i katehetama okupljenima u nikozijskoj maronitskoj katedrali Gospe od milosti na početku apostolskog posjeta Cipru, papa Franjo nastavio je u četvrtak 2. prosinca susret s ciparskim predsjednikom Nikosom Anastasiadesom, nakon čega je uslijedila razmjena darova i obraćanje vlastima, civilnom društvu i diplomatskim predstavnicima…

Predsjednik Anastasiades zahvalio je papi Franji na njegovom posjetu Cipru, istaknuvši ključnu ulogu zemlje koju je odigrala s obzirom na geografski položaj između zapada i istoka, pri čemu je uvijek davana prednost mirnom suživotu. Multietnički sastav je njezino obilježje, istaknuo je, izrazivši potporu zalaganju Svete Stolice u promicanju mira i dijaloga u cijelom svijetu. Također je istaknuo kako je Cipar primio toliko izbjeglica i migranata u svoju zemlju, te zahvalio papi Franji za sve što je učinio na ovom području, a posebno što je doveo 50 migranata s Cipra u Italiju. Naglasio je i sadašnji izazov koji predstavlja podijeljeni Cipar.

Došao sam kao hodočasnik u zemlju, geografski malu, ali povijesno veliku; na otok koji stoljećima nije izolirao narode već ih zbližio; zemlji čije su granice more; na mjesto koje je istočna vrata Europe i zapadna vrata Bliskog istoka“, rekao je u obraćanju papa Franjo u predsjedničkoj palači u Nikoziji. Vi ste otvorena vrata, luka koja ujedinjuje. Cipar, kao raskrižje civilizacija ima urođeni poziv na susret, kazao je.

Odajući počast prvom ciparskom predsjedniku – nadbiskupu Makariju, a time i svim građanima, Papa je rekao kako ime „Makarios„(blažen) podsjeća na Isusov govor o blaženstvima (usp. Mk 5, 3 – 12). Blaženstva su vječna povelja kršćanstva, istaknuo je Papa, govoreći da kada se ona žive, evanđelje je mladenačko i ispunjava društvo svježom nadom. Blaženstva, naglasio je, su kompas koja pokazuju put kojim kršćani moraju ići.

Cipar – mjesto gdje se susreću Europa i Istok – mjesto je početka prve velike inkulturacije evanđelja na kontinentu. Duboko sam dirnut, rekao je Papa, što mogu ponovno pratiti korake velikih misionara rane Crkve, posebice svetih Pavla, Barnabe i Marka. Sveti Otac izrazio je želju da hoda zajedno s Cipranima u želji da dobra vijest evanđelja odavde donese Europi poruku radosti pod zastavom blaženstava. Ova je zemlja naslijedila posebnu odgovornost da bude glasnik ljepote među kontinentima, kazao je papa Franjo, ističući i prirodnu ljepotu zemlje koja mora biti zaštićena i očuvana odgovarajućom ekološkom politikom, usvojena u dogovoru sa susjedima. Ovaj maleni otok, nastavio je Papa, predstavlja dragocjeni biser u srcu Mediterana.

Biser s vremenom dobiva oblik, potrebne su godine da njeni različiti slojevi postanu kompaktni i daju sjaj. Tako i ljepota ove zemlje dolazi od kultura koje su se stoljećima ovdje susrele i miješale. Mnogi su narodi i nacije dali ovom narodu različite nijanse, nastavio je Papa, ističući i kako na otoku prema postotcima ima više migranata nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije. Sačuvati raznoliku i višestruku ljepotu cjeline nije laka stvar, kazao je. Kao i kod formiranja bisera, potrebno je vrijeme i strpljenje; zahtijeva široku viziju sposobnu prihvatiti različite kulture i dalekovidan pogled u budućnost, rekao je Papa, naglašavajući važnost zaštite i podrške svih članova društva, posebno onih koji su statistička manjina. Među njima su i razne katoličke udruge koje bi imale koristi od odgovarajućeg institucionalnog priznanja kako bi mogle doprinijeti društvu, osobito obrazovnim i karitativnim radom.

Biser svoju ljepotu razvija i u teškim situacijama. Biser Cipra, primijetio je Papa, zamračila je pandemija, koja je spriječila mnoge posjetitelje da vide njegovu ljepotu te je ovdje, kao i na drugim mjestima, pogoršao učinke financijske i ekonomske krize. Međutim, rekao je Papa, ono što će osigurati i utvrditi rast u razdoblju oporavka nisu tjeskobni napori da se vrati izgubljeno, već predanost društvenom oporavku, napose odlučnom borbom protiv korupcije i svega što narušava ljudsko dostojanstvo, kazao je Papa, govoreći napose o pošasti trgovine ljudima.

Ipak, najveća rana koju je pretrpjela ova zemlja je duboka patnja posljednjih desetljeća svih onih koji se ne mogu vratiti svojim domovima i bogomoljama. Sveti Otac rekao je kako je njegova žarka nada mir cijeloga otoka. Put mira, koji miri sukobe i obnavlja ljepotu bratstva, ima jednu jedinu riječ kao putokaz. Ta riječ je dijalog, kazao je. Ne postoji drugi način da se postigne pomirenje. Njegujmo nadu snagom gesta, a ne gestama moći. Postoji moć gesta, koja priprema put mira. To nisu geste moći, prijetnje odmazdom i demonstracije sile, objasnio je Papa, već geste detanta i konkretni koraci prema dijalogu.

Vremena koja se čine najmanje povoljnima, kada dijalog posustaje, mogu biti upravo vremena priprave za mir. Na to nas podsjeća i biser, rekao je Papa, jer se oblikuje u strpljivom, skrivenom procesu tkanja novih tvari zajedno sa sredstvom koje je uzrokovalo ranu. U tim okolnostima, neka ne prevlada mržnja, neka se nastoji liječiti rane i treba imati na umu situacije onih koji su nestali. Kada dođe iskušenje da se prepusti obeshrabrenju, Papa je pozvao na razmišljanje o nadolazećim naraštajima koji čeznu za nasljedstvom mirnoga svijeta suradnje i kohezije, a ne svijeta narušenog vječnim rivalstvom i zatrovanog neriješenim sporovima. Neophodan je dijalog, kako bi se izbjegao rast sumnji i ogorčenosti.

Papa je skrenuo pozornost i na Mediteran koji je nažalost postao mjesto sukoba i humanitarnih tragedija. U svojoj dubokoj ljepoti to je mare nostrum, more svih onih naroda koji ga graniče kako bi bili povezani, a ne podijeljeni. Cipar, naglasio je Papa, kao zemljopisno, povijesno, kulturno i vjersko raskrižje, u položaju je biti mirotvorac. Neka bude radionica mira na Mediteranu, pozvao je Papa.

Mir se često ne postiže zbog velikih ličnosti, nego svakodnevnom odlučnošću običnih muškaraca i žena. Europskom je kontinentu potrebno pomirenje, potrebno je jedinstvo; potrebna je hrabrost i entuzijazam ako se želi ići naprijed. Zidovi straha i veto koje diktiraju nacionalistički interesi neće osigurati napredak, niti će gospodarski oporavak sam po sebi jamčiti sigurnost i stabilnost. Pogledajmo povijest Cipra, pozvao je Papa, kako bismo vidjeli da su susret i prihvat donijeli dobre, dugotrajne plodove. Ne samo za kršćanstvo, već i za izgradnju društva koje je svoje bogatstvo pronašlo u integraciji. Taj široki duh, sposobnost gledanja izvan vlastitih granica, pomlađuje i omogućuje ponovno otkrivanje izgubljenoga sjaja, zaključio je papa Franjo, a izvijestio Vatican News.

Najnovije

Koju poruku šalju Hrvati okupljanjem na Hipodromu?

  Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Zatiranjem Hrvatskoga proljeća i uhićenjem studentskih vođa zavladala je tzv. "hrvatska šutnja" sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Trajala je od prilike...

Neron je u Bijeloj kući, gori (li) svijet?!

Prema trenutačnim saznanjima ne može se tvrditi kako je Trump, baš kao nekoć rimski, navodno ludi, car svirao i(li) pjevao nakon što je „Danom...

U 12 sati u prodaju kreću nove ulaznice za Thompsona u Zagrebu

Danas u podne u prodaju kreće novi dio ulaznica za koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja na zagrebačkom Hipodromu. Ovo...

Dodik iz Banje Luke poručio kako Interpol nije raspisao tjeralicu

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik oglasio su u srijedu navečer iz Banje Luke kamo je na nerazjašnjeni način stigao nakon posjeta Moskvi, a u...

Globalni fenomen: O Thompsonu pišu strani glazbeni mediji

Koncert Marka Perkovića Thompsona ne izlazi iz fokusa javnosti. O njemu pišu i međunarodni mediji s fokusom na glazbu.   “Hrvatski izvođač cilja na najveći svjetski...