Operacija Papuk 91 treća je napadna operacija hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji izvedena potkraj 1991. i početkom 1992. godine. U njoj je oslobođeno oko 100 naselja i 1000 četvornih kilometara okupiranog prostora. Važno je postignuće operacije onemogućavanje neprijateljskog presijecanja Hrvatske i odvajanja Slavonije od ostatka zemlje…
A
Aktivnosti uoči i tijekom operacije
- Neprijateljske su snage tijekom agresije na zapadnu Slavoniju 1991. okupirale dijelove tadašnjih općina Virovitica, Daruvar, Slatina, Orahovica, Požega i Pakrac s osloncem na planinu Papuk. Topništvom su ugrožavale niz lokalnih prometnica kao i Podravsku magistralu, tad jedinu poveznicu s istočnom Slavonijom.
- Operacija Orkan-91 (29. listopada 1991. – 3. siječnja 1992.), prva je pokrenuta napadna operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu i početak oslobađanja okupiranih područja zapadne Slavonije. U njoj su oslobođena brojna naselja u općinama Novska, Pakrac i Nova Gradiška.
- Operacija Otkos-10 (31. listopada – 12. studenog 1991.), druga je napadna operacija hrvatskih snaga u oslobađanju okupiranih područja zapadne Slavonije. Oslobođeno je oko 270 četvornih kilometara okupiranog područja koje obuhvaća Bilogoru, odnosno cijelu Općinu Grubišno Polje te dijelove Općine Daruvar.
B
Borbenost i motiviranost
Za sudionike operacije ključna je bila motiviranost i borbeni duh ili, kako su isticali, nabrijanost. Nastojali su poraziti i protjerati neprijatelja koji je okupirao njihove domove i rodna mjesta.
C
Ciljevi operacije
- Poraziti i odbaciti neprijatelja s Papuka te nastaviti oslobađanje okupiranih područja zapadne Slavonije.
- Odbaciti neprijateljske snage dalje od Podravske magistrale i učiniti je sigurnom za promet.
Č
Čelnici i postrojbe
- Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general-pukovnik Anton Tus, Operativna zona (OZ) Bjelovar zapovjednik brigadir Miroslav Jerzečić, OZ Osijek zapovjednik brigadir Karl Gorinšek.
Hrvatske vojne snage:
104. brigada (br) HV-a Varaždin, 123. br HV-a Požega, 127. br HV-a Virovitica (uključno samostalna postrojba iz Koprivnice), 136. br HV-a Slatina, 2. bojna (čazmanska) 105. br HV-a Bjelovar, 2. bojna 132. br (našičke) HV-a Orahovica, 52. samostalna bojna Daruvar, 54. samostalna bojna Čakovec, 55. samostalna bojna Bjelovar, 57. samostalna bojna Grubišno Polje, 73. samostalna bojna Garešnica, 76. samostalna bojna Pakrac, Protudiverzantska satnija OZ-a Bjelovar, Izviđačko-diverzantski vod OZ-a Bjelovar, 34. inženjerijska bojna Čakovec, 24. mješoviti artiljerijski divizijun Daruvar, 19. mješoviti protuoklopni artiljerijski divizijun Virovitica, snage 117. br HV-a iz Koprivnice, tenkisti 105. br HV-a Bjelovar, Odred veze GS HV-a Samobor, Dobrovačka postrojba ZNG-a iz Klise, Skupina Kazneno-popravnog doma Požega (maksići), ostale snage u pripremi i provedbi operacije.
Hrvatske policijske snage:
Policijske snage Policijske uprave Bjelovar i snage pričuvnog sastava policije RH, ostale snage u pripremi i provedbi operacije.
D
Dinamika operacije Papuk 91 (28. studenog 1991. – 3. siječnja 1992.)
- Početni dio operacije do 4. prosinca
Hrvatske su snage pokušavale potisnuti neprijatelja s početnih pozicija, no većih pomaka zbog njegove jačine nije bilo. Uspjeh je bio stavljanje pod nadzor sela Šumeđe na području Orahovice. U tim se prvim danima kroz izviđanja otkrivala snaga i položaji neprijatelja te je bojišnica “oživjela”. Strpljivost i upornost hrvatskih snaga urodila je i novim plodom kad je učinjen pomak prema selu Gornjoj Pištani.
- Uspješan nastavak napadnih djelovanja (5. – 10. prosinca)
Nakon tjedan dana pojačan je intenzitet borbi, a hrvatske snage uspijevaju dodatno napredovati na daruvarskoj bojišnici oslobađajući Batinjsku Rijeku i dijelove Batinjana. Na pakračkom području cilj je bio oslobađanje Lipika, što je postignuto 6. prosinca kad je pod hrvatski nadzor stavljen Kukunjevac, a dan kasnije i Dobrovac. U nastavku napadnih djelovanja u dva su dana (9. i 10. prosinca) potpuno oslobođeni Batinjani te 12 sela daruvarskog i požeškog kraja (Vukovije, Dobra Kuća, Gornja Vrijeska, Vučjak Čečavački, Rasna, Jeminovac, Čečavac, Koprivna, Ruševac, Šnjegavić, Sinlije i Golobrdac), a borbe su vođene i za Vrbovac.
- Nova napredovanja hrvatskih snaga do 16. prosinca
Nastavljena su napadna djelovanja hrvatskih snaga te je ovladano kotom Budim, a oslobođeni su i Kornaš te Velika Klisa. U nastavku operacije oslobođeni su Grižina, Piljenica, Pakrani i Bijela, a neprijatelj bez borbe počinje napuštati Markovac i Ječmenicu, čime se broj oslobođenih hrvatskih mjesta sve više povećavao. Jake borbe vođene su za Staru Krivaju, koja je također stavljena pod hrvatski nadzor. Novi uspjesi hrvatskih snaga prisilili su neprijatelja na bijeg prema Voćinu.
Nastavlja se pobjednički hod hrvatskih snaga na papučkom području, a pred njima je novi zadatak – oslobađanje Voćina. Na tom putu oslobođeni su Mali i Veliki Bastaji, Lisičine, Popovac i Mali Popovac te Hum. Prve grupe hrvatskih branitelja uspjele su ući u Voćin 13. prosinca, a idućeg je dana potpuno oslobođen.
Oslobađanje okupiranih mjesta nastavljeno je i sa selima Donji Borki, Srednji Borki i Gornji Borki, a ovladano je i područjem Koreničana. U naletu hrvatskih snaga oslobođeno je šire područje Đulovca kao i sela Donje Cjepidlake, Gornje Cjepidlake, Nova Krivaja, Puklica i dio Katinca. Hrvatske su snage ušle i u Ćeralije, Bokane i Macute iz kojih su se agresorske snage već ranije povukle. Bez veći borbi hrvatski su branitelji oslobodili i sela Kokočak, Pušine i Krasković te Slatinski Drenovac i Prekoračane.
Oslobođena su i sela Katinac i Potočani, a nakon ulaska hrvatskih snaga slobodu su dočekali i Lisičine, Sekulinci i Đuričić, a potom i Kuzma, Smude, Rijenci, Kometnik-Jorgići, Kometnik-Zubići, Dobrić i Gornji Meljani. Oslobođeni su i Gornji Vrhovci te Vučjak Kamenski. Ukupnim dotadašnjim djelovanjem hrvatske su snage do sredine prosinca porazile i potisnule neprijatelja sa sjevernih i zapadnih padina Papuka.
- Završna djelovanja hrvatskih snaga prema Pakracu
I u nastavku operacije hrvatske su snage oslobađale okupirana područja zapadne Slavonije. Najprije je oslobođeno Novo Zvečevo, a nakon jačih borbi i sela Klisa, Nježić, Šušnjari, Kruševo, Striježevica, Bogdašić, Amatovci, Kamenski Šeovci, Mihajlije i Mrkoplje.
Hrvatske snage težište djelovanja usmjeravaju prema Pakracu, odnosno Psunju, gdje neprijatelj pokušava zaustaviti njihovo daljnje napredovanje. Jake su borbe vođene za Male Dereze, koje su hrvatski branitelji uspjeli osloboditi, a nakon njih na Badnjak su oslobođeni i Donje i Srednje Grahovljane kao i Dereza i Velika Dereza.
Najljepši božićni dar branitelji su dali stanovnicima novooslobođenih mjesta. Hrvatski barjak ponosno se zavijorio u Kusonjama, Cerniku te Dragoviću i Španovici (Novo Selo), a u nastavku djelovanja i u selima Koturić, Popovci (Zabrdski), Ožegovci i Grđevica. Nastavak borbi usmjeren je prema selima Veliki i Mali Budići, a oslobođeni su i Kamenska i Mijači te je nastavljeno napredovanje prema mjestu Sažije.
Novi cilj pred hrvatskim snagama bilo je ovladavanje Bučjem i okolnim mjestima. Važno je istaknuti kako djelovanja hrvatskih snaga nisu protekla bez jačeg otpora neprijatelja, kao i žrtve hrvatskih branitelja. Neprijatelj je dovodio pojačanja te je imao i zračnu potporu, no inicijativa i napadi hrvatskih branitelja odvijali su se dinamikom kojom je svako oslobođeno mjesto bilo uvod u novu borbu i oslobađanje idućeg mjesta. Uspjesi su to značajniji jer naoružanja i opreme nije bilo dovoljno, a uvjeti su bili zimski. Svaki sudionik zaslužuje stoga poštovanje i zahvalu za izdržljivost, snagu i srčanost u provedbi operacije koja u nacionalnim okvirima zasigurno zaslužuje posebno vrednovanje i značenje u rangu sa svim ostalim napadnim operacijama hrvatskih snaga u Domovinskom ratu.
Proboj hrvatskih snaga nastavljen je oslobađanjem sela Donja Šumetlica, Gornji Grahovljani, Branešci, Tisovac, Prgomelje, Cikote, Glavica, Rogulje i Jakovci te su u konačnici oslobođeni Bučje, Ožegovci i Branešci. U nastavku borbi neprijatelj je najsnažniji otpor pružao u području Kraguja, gdje je oklopnim snagama pokušavao zaustaviti napredovanje hrvatskih snaga i vratiti teritorij koji su oslobodile hrvatske snage. To je bio i najkritičniji trenutak cijele operacije jer je očito kako su hrvatske snage nakon mjesec dana borbi bile na granici mogućnosti daljnjih napadnih djelovanja. Neprijatelj je tad ovladao dijelom Kusonja te komunikacijom Kusonje – Dragović, čime je bila prekinuta i prometnica Pakrac – Kamenska – Požega.
Na Staru godinu hrvatske snage vraćaju pod svoj nadzor Kusonje kao i prometnicu Pakrac – Požega, čime operacija ulazi u završni dio. U Sarajevu je 2. siječnja 1992. potpisan između predstavnika hrvatskih vlasti i JNA sporazum o prekidu vatre i općem primirju u RH koji je stupio na snagu idućeg dana.
Đ
Đulovačke žrtve
Nakon oslobađanja Đulovca hrvatske su snage svjedočile još jednom zločinu neprijateljskih snaga koje su ubile 16 nemoćnih civila, a po istom scenariju kao i u Voćinu razrušile su i tamošnju crkvu Sv. Duha.
E
Energičnost hrvatskih snaga u oslobađanju Novog Zvečeva 17. prosinca 1991.
Jedno je od važnih neprijateljskih uporišta u operaciji Papuk 91 bilo u Novom Zvečevu na Papuku. Ondje se nalazio njihov glavni stožer za planiranje i provedbu svih napadnih djelovanja po hrvatskim snagama i područjima, a bila je smještena i tzv. Vlada SAO Zapadne Slavonije. Akciju oslobađanja Zvečeva planirala je i uspješno provela 123. br HV-a, a energičnim djelovanjem hrvatski su branitelji razbili središte vojnog i političkog vodstva pobunjeničkih snaga.
F
Fićo i bestrzajni top
Nakon fiće koji je ponosni vlasnik postavio na ulice Osijeka kako bi zaustavio neprijateljske tenkove, još je jedan fićo ušao u kategoriju rijetkih ratnih trofeja. Naime, u Branešcima kod Pakraca branitelji su na fiću instalirali bestrzajni top koji je svojom pojavom bio atrakcija, ali i simbol snage i nepobjedivog duha hrvatskih branitelja zapadne Slavonije.
G
Grad Lipik – prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu
Neprijatelj je okupirao južne dijelove Lipika 12. listopada, a gotovo cijeli grad 28. studenog 1991. godine. Tjedan kasnije, 6. prosinca, na Sv. Nikolu, hrvatski branitelji uspijevaju ga osloboditi i vratiti u hrvatsko okrilje. Tako je Lipik nakon okupacije postao i grad predvodnik slobode u Domovinskom ratu.
H
Hrvatske žrtve u borbama za Brusnik
U borbama za oslobađanje Brusnika kod Pakraca 29. prosinca 1991. poginulo je 12 pripadnika 127. br HV-a iz Virovitice. Njihova sudbina u početku nije bila poznata, ali, nažalost, ubrzo se saznalo kako su i oni poput pripadnika 123. brigade ubijeni u neprijateljskoj zasjedi.
I
Impresivan broj oslobođenih mjesta
Upečatljiv je detalj operacije iznimno velik broj oslobođenih mjesta i naselja, što je zasigurno i najveći broj oslobođenih naseljenih mjesta u Domovinskom ratu do VRO Oluja.
J
Jedinstvenost slavonskih branitelja
Hrvatske snage u operaciji činili su branitelji iz Slavonije i drugih dijelova Hrvatske. No slavonsko srce, hrabrost i požrtvovnost bili su prevaga u hrvatskoj pobjedi u operaciji Papuk 91. Doprinos je to vredniji jer je operacija izvedena bez angažmana profesionalnih gardijskih brigada.
K
kako je oslobođen Voćin
Nakon blagdana svete Lucije hrvatski branitelji kreću u oslobađanje Voćina, jednog od važnih pobunjeničkih uporišta u zapadnoj Slavoniji. Ključan događaj bilo je ovladavanje neprijateljskim uporištem Krasković, iz kojeg su granatirane Slatina i Orahovica. Nakon toga, 14. prosinca grupe hrvatskih branitelja uspjele su se probiti do Voćina, a glavnina 136. br idućeg dana u cijelosti ga stavlja pod hrvatski nadzor.
L
Lovačko iskustvo i pomoć braniteljima
Prilikom ovladavanja neprijateljskom vojnom bazom na Papuku hrvatskim je braniteljima bila dragocjena pomoć tamošnjeg lovca koji je dobro poznavao sve staze i usjeke. Pomagao je onima koji su na to područje prvi put kročili, a vodila ih je sigurna lovačka navigacija.
LJ
Ljubav i briga kardinala Kuharića
Hrvatske branitelje ranjene u operaciji Papuk 91 posjetio je 3. siječnja 1992. u požeškoj bolnici i kardinal Franjo Kuharić. Iskazao im je zahvalu za žrtvu te svoju pastirsku ljubav i brigu za sve što čine za slobodu hrvatskog naroda i domovine.
M
Mikina pijana jaja
U predvečerje dana ključnog za oslobađanje Lipika pripadnici hrvatske policije aktivno su djelovali prema neprijatelju i polako se približavali gradu. Iz tog se vremena pamti i zgoda kad su zbog nedostatka vode, jer je ona iz bunara bila nesigurna, jaja za večeru kuhali u rakiji. Taj specijalitet prozvali su po svojem zapovjedniku Nikoli Cvitanoviću Miki.
N
Naoružavali se u operaciji
Jedna je od zanimljivosti operacije Papuk 91 zapljena velikih količina neprijateljskog naoružanja i opreme. Praktički odmah stavljani su u funkciju jer su hrvatske postrojbe još uvijek bile nedostatno naoružane i opremljene pa su se borbeni kompleti dopunjavali iz zarobljenih neprijateljskih skladišta.
O
Obilježje vojno-redarstvene operacije
Papuk 91 zbog zajedničkog djelovanja hrvatskih vojnih postrojbi sa snagama hrvatske policije ima obilježje vojno-redarstvene operacije.
P
Postignuća operacije Papuk 91
- Oslobođeno znatno područje zapadne Slavonije i to u cijelosti općine Daruvar, Virovitica, Slatina, Orahovica i Požega te dijelovi Općine Pakrac.
- Neprijatelj potisnut od Podravske magistrale.
- Oslobođeno je ukupno oko 1000 četvornih kilometara i 98 naselja, čime su stvoreni uvjeti za povratak prognanika i početak obnove.
- Skraćena je bojišnica u zapadnoj Slavoniji, što je značilo i rasterećenje postrojbi HV-a.
- Papuk 91 stvorio je temelje za konačno oslobađanje zapadne Slavonije u operaciji Bljesak.
R
Rubrika vjerovali ili ne
Sudionici oslobađanja Lipika sjećaju se i neobičnog susreta s naoružanim pripadnikom pobunjeničkih snaga koji je u tek oslobođeni grad došao traktorom u kojem se nalazilo naoružanje za koje je rekao kako ga vozi burazeru u brda. Još jedan iznenadni komplet naoružanja više za hrvatske snage.
S
S papučicom gasa s Papuka
Neprijatelj je iz dijela okupiranih naselja bio prisiljen priznati poraz i bez pružanja znatnijeg otpora te početi povlačenje. Posebno upada u oči kako je nakon svakog poraza zazivao pomoć JNA, prije svega njezina zrakoplovstva. No, vidjevši kako od pomoći nema ništa, preostalo mu je što brže povlačenje s Papuka.
Š
Što su hrvatski obavještajci prikupili u operaciji Papuk 91
Prema podacima prikupljenim prisluškivanjem srpskih pobunjeničkih snaga nakon uspješnog djelovanja hrvatskih snaga u operaciji Papuk, srpski su se pobunjenici u dijelu još uvijek okupiranih sela počeli pripremati za odlazak. No njihovo je vodstvo, shvativši kako će nakon njih to isto učiniti i naoružani pobunjenici, u pomoć pozvalo pripadnike Srpske radikalne stranke i zrakoplovstva JNA. Sve je ostalo na obećanjima, a kad su pobunjeničke snage uvidjele kako ne mogu zaustaviti napredovanje hrvatskih postrojbi, spas su potražile u odlasku na sigurnija mjesta.
T
Tragična pogibija 11 hrvatskih branitelja na Papuku
Jedan od najtragičnijih događaja u Domovinskom ratu za cijelu Požegu bila je pogibija 11 hrvatskih branitelja u neprijateljskoj zasjedi 2. prosinca 1991. na Papuku. Naime, tijekom provedbe operacije hrvatske su snage potisnule neprijatelja s Papuka i iz njegove važne vojne baze. No, područje još uvijek nije bilo sigurno od zaostalih neprijateljskih formacija koje su pratile kretanja hrvatskih snaga prema bazi na Papuku te je u zasjedi mučki ubijeno devet pripadnika 123. brigade i dvojica vojnika iz postrojbe veze GS HV-a.
U
U početnom narastanju
Hrvatske su snage tek bile u narastanju, nedostatno naoružane i opremljene te bez iskustva u napadnim djelovanjima. Tako je Papuk osnažio vjeru i odlučnost hrvatskih branitelja u nastavku oslobađanja okupiranih područja.
V
Voćinske žrtve
Uoči oslobađanja Voćina neprijateljske su formacije počinile 12. i 13. prosinca 1991. strašan zločin nad tamošnjim civilima hrvatske nacionalnosti. Ubijeno je 47 žena i muškaraca. Razrušeno je usto i svetište Majke Božje Voćinske, čime Voćin postaje jedna od brojnih križnih postaja hrvatskog naroda u Domovinskom ratu.
Ž
Žrtve hrvatskih branitelja
U 37 dana operacije Papuk 91 poginula su 142 pripadnika hrvatske vojske i policije. Oslobađali su svoja rodna mjesta i zapadnu Slavoniju, koju su tako snažno osjećali, živjeli i poginuli za nju. Hrvatska im duguje vječnu zahvalu, sjećanje i istinsko poštovanje.
Tekst: Marinko Karačić /hrvatski-vojnik
Izvori za foto:
Zavičajni muzej Slatina; Mario Kalan, Miljenko Crnjac, Tada je trebalo imati petlju! (Požeština u Domovinskom ratu, 1990. – 1991.), Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, Zagreb, 2017.
Stjepan Benković, Branko Križan, Kako se branio Lipik, Udruga branitelja Lipika 1991. godine i Grad Lipik, Lipik, 2016.