Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović domaćin je 9. Trilateralnog sastanka koji se održao na Brijunima, a na kojem je ugostio predsjednike Slovenije i Austrije, Boruta Pahora i Alexandera Van der Bellena. Neizbježna tema razgovora bila je kriza zbog ruske agresije na Ukrajinu i njezine posljedice za Europsku uniju, ali i jačanje odnosa triju država. Kako je najavljeno, posebna pozornost posvetit će se aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini…

Predsjednik Zoran Milanović u petak je rekao kako je ostao zapanjen razinom neznanja većine europskih lidera o političkom stanju u Bosni i Hercegovini gdje je status Hrvata grozan.

To je stav ako mogu govoriti u ime trojice, ako govorim krivo, ispravit ćete me. Osuda ruske agresije, a sve drugo nije u našoj moći. Promijeniti stvari ne možemo, možemo ih konstatirati i nadati se da će rat što prije završiti i da će se Rusija vratiti na polazne točke prije agresije. Koliko je to realno, to je druga stvar, rekao je Zoran Milanović.

Druga tema, zapadni Balkan, politička nestabilnost, nesigurnost, život u neuređenom prostoru bez ikakvih jamstava, to je stvarnost Hrvata u BiH i to je nešto preko čega Hrvatska ne može i neće olako prijeći. Otvorena podrška svim zemljama zapadnog Balkana za nastavak procesa pregovora koji je već započeo, u primjeru Srbije i Crne Gore, ili konačan dugoočekivani i nedosanjani početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije. Za to je već debelo došlo vrijeme i trebalo se dogoditi, ali nije, poručio je predsjednik RH.

Hrvatski predsjednik je rekao da je BiH, u kojoj je situacija za Hrvate grozna, već godinama izvan fokusa zapada, pa su odluke koje su po svojoj prirodi dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti.

Te odluke s negativnim učinkom za Hrvate u BiH se donose dok ljudi u Europi koji čine razliku ili mogu utjecati nemaju pojma o tome.

– Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome, rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera ljudi ne znaju ništa o tome.

Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku: To je jedino što možemo.

To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli, naglasio je.

O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH predsjednik je rekao da to ne radi da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti, pa i pod cijenu da se zamjeri nekom izvan Hrvatske.

Pahor je na Brijunima rekao da se godinama zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU-u preko reda kako bi se izvukla iz tog začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka. Slovenski predsjednik je naglasio kako je proširenje geopolitičko pitanje, što se pokazalo invazijom na Ukrajinu nakon koje europski lideri zagovaraju ubrzanje ukrajinskog puta prema članstvu, što se može primijeniti i na BiH.

Mislim da nije moguće ne vidjeti zaplete na Balkanu u kontekstu Ukrajine i da pomognemo tamo gdje možemo, rekao je.

Europska perspektiva je jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu, istaknuo je Pahor, upozorivši da će se odgađanjem proširenja otvoriti prostor nacionalizmima i politikama koje će stremiti promjenama granica, što može biti opasno ne samo za Balkan, nego i šire.

Slovenski predsjednik smatra velikom srećom da se NATO širio brže od EU-a te da sad uključuje Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.

Austrijski predsjednik rekao je kako stanovnici zemalja zapadnog Balkana moraju osjetiti da je sam proces pristupanja EU-u donio prednosti tijekom pregovora i da on mora biti povezan s konkretnim koristima.

Što se tiče gospodarske suradnje, tu smo isto najuže povezani. Austrija je najveći ulagač u Sloveniju, a mislim da smo na drugom mjestu po pitanju stranih ulaganja u Hrvatskoj. Iz tog razloga mi je drago, želim čestitati Hrvatskoj što će 1. siječnja 2023. postati članica eurozone, a što se tiče naših gospodarskih odnosa, oni će postati još intenzivniji. U prednjem planu naših razugovora, bio je napad Rusije na Ukrajinu. Naš šok je dubok. Moram reći da sam jedan od onih koji nisu predvidjeli ovakav razvoj događaja. Razgovarali smo na koji način možemo pomoći Ukrajini u ovom teškom razdoblju. Također, smo razgovarali o sankcijama prema Rusiji koje su pokrenule države članice EU-a, rekao je Alexander van der Ballen, predsjednik Austrije.

Pahor: Iz izjava slovenske vlade ne isčitavam da će blokirati Hrvatsku u Schengenu

Slovenski predsjednik Borut Pahor u petak je rekao da iz izjava nove slovenske vlade ne iščitava da će se podrška Ljubljane hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru uvjetovati provedbom odluke arbitražnog suda o razgraničenju dviju država.

Nikada, pa ni danas neću komentirati politiku vladu Slovenije, ali mogu reći sljedeće iz izjava nisam razabrao da bi realizacija arbitražnog sporazuma bila uvjet za ulazak u šengen, rekao je Pahor na Brijunima, nakon tradicionalnog trilateralnog susreta s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom.

Slovenski predsjednik naglasio je kako će Slovenija i dalje zagovarati provedbu arbitraže, no i da je hrvatski ulazak u šengen u slovenskom nacionalnom interesu.

Milanović se složio da je hrvatsko članstvo u velikom interesu Slovenaca koji su vlasnici ogromnog broja nekretnina u Hrvatskoj.

Nova slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon iz redova socijaldemokrata, nekadašnje Pahorove stranke, ovaj je tjedan rekla da Slovenija podržava hrvatsko članstvo, no upozorila je da će konsenzus o tome u Europskoj uniji biti teško postići prije reforme šengenskog prostora.

Fajon je krajem svibnja također rekla da provedba arbitražnog sporazuma također nije povezana s hrvatskim članstvom u šengenu, te da je to u interesu i Slovenije.

Van der Bellen je rekao da je Austrija oduvijek zagovarala hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru, pa je, kao i Pahor, čestitao što će Hrvatska od 1. siječnja iduće godine biti članica eurozone, što će dovesti gospodarske odnose na novu razinu.

Milanović je istaknuo da je Hrvatskoj u interesu ulazak u eurozonu no da to nije jednodimenzionalna priča i da to ljudima treba stalno govoriti, rekao je Milanović.

Hrvatska vojska zaustavila je rat u BiH

Prekid rata u Bosni i Hercegovini omogućila je hrvatska vojska 1995. kad je došla do Banja Luke na izričit zahtjev SAD-a, protiv svoje volje, rekao je u petak na Brijunima predsjednik Zoran Milanović.

„Hrvatska vojska je ta koja je omogućila prekid rata u BiH 1995. godine, ne NATO-vi bombarderi, ne britanski i francuski lovci koji su bombardirali Karadžićeve i Mladićeve položaje oko Sarajeva”, rekao je Milanović na Brijunima gdje je bio domaćin slovenskom i austrijskom predsjedniku.

„Tjednima je to neuspješno trajalo dok hrvatska vojska nije došla do Banja Luke, na izričit američki zahtjev, protiv svoje volje. I vratila se nakon pet dana”, naglasio je predsjednik.

„Prošlo je 27 godina, nećemo šutjeti o tome, to su notorne činjenice”.

U tom kontekstu Milanović je rekao da ga sada „smeta kad se tuđi nemiri, strahovi i sigurnosni razlozi trenutno uzimaju u obzir”, dok se oni hrvatski ignoriraju, referirajući se na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini zbog kojih je pozivao na blokadu švedskog i finskog članstva u NATO savezu.

Hrvatski predsjednik rekao je da u BiH „ključnu razliku čini SAD”, jer su mogućnosti Europe tu ograničene, no da se u „jednadžbu uključuje Turska” koja je Washingtonu iznimno bitna kao druga najveća vojna sila u NATO savezu i susjeda Rusije.

„Sve što se događa treba gledati i kroz tu sliku”, rekao je.

T.H..