Prvo javno obraćanje pape Franje na bahreinskom tlu bilo je 3. studenog na susretu s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskog zbora u Kraljevskoj palači Sakhir u Manami.
Papu su dočekali bahreinski kralj Hamad bin Isa al Khalif, prijestolonasljednik i premijer Salman bin Hamad al Khalif, drugo troje djece i unuka.
Nakon službenog fotografiranja i razmjene darova, uslijedio je privatni susret kojemu su nazočili i državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, zamjenik za opće poslove u Državnom tajništvu nadbiskup Edgar Peña Parra, tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama u Državnom tajništvu nadbiskup Paul Richard Gallagher, apostolski nuncij u Kraljevini Bahreinu nadbiskup Eugene Martin Nugent i tajnik Apostolske nuncijature.
Nakon toga, članovi kraljevske obitelji ispratili su Svetog Oca u dvorište palače na javnu ceremoniju dočeka.
Nakon što je govor uputio kralj Hamad, svoj prvi javni govor na apostolskom putovanju uputio je papa Franjo.
Pozdravljajući najprije s riječima as-salamu alaikum, izrazio je zahvalnost kralju za poziv, dobrodošlicu i upućene riječi. Potom je pozdravio i sve vjernike, svaku osobu te „sve obitelji koje bahreinski Ustav definira kao ‘kamen temeljac društva’”
U Kraljevini Bahrein, „gdje vode mora okružuju pijesak pustinje, a impozantni neboderi uzdižu se uz tradicionalne istočnjačke tržnice”, spajaju se vrlo različite stvarnosti, primijetio je Papa. Stapaju se staro i moderno, mješavina tradicije i napretka, a prije svega ljudi iz različitih sredina „stvaraju osebujan mozaik života”.
Kao nadahnuće za svoj govor papa Franjo je uzeo jedan „znak vitalnosti” Bahreina, tzv. „Stablo života” (Shajarat-al-Hayat): 10-metarsko visoko stablo staro 400 godina na neplodnome dijelu Arapske pustinje. Prema mišljenju mnogih, „veličanstvena akacija” preživjela je u tim uvjetima zahvaljujući svom dubokom korijenju koje se proteže desetcima metara, dopirući do podzemnih voda.
Govoreći stoga o važnosti korijena, Papa je istaknuo da je Bahrein posvećen sjećanju i njegovanju prošlosti. Mjesto je to koja ima dugačku povijest, gdje su ljudi dolazili privučeni ljepotom kraja i izvorima slatke vode. Zemljopisni položaj Bahreina, talenti i trgovačke sposobnosti njegovih ljudi, zajedno s povijesnim događajima, omogućili su da se oblikuje kao raskrižje međusobnog obogaćivanja naroda, istaknuo je Sveti Otac. „Jedna stvar se, dakle, ističe u povijesti ove zemlje: ona je oduvijek bila mjesto susreta različitih naroda”, dodao je.
Poručio je da je to voda života koju korijeni Bahreina crpe i danas, čije se najveće bogatstvo očituje u njegovoj etničkoj i kulturnoj raznolikosti te u mirnom suživotu i tradicionalnoj gostoljubivosti njezinih ljudi. „Na ovim otocima možemo se diviti složenom, multietničkom i multireligijskom društvu, sposobnom prevladati rizik izolacije. To je tako važno u naše vrijeme, kada tendencija da se okrenemo isključivo sebi i svojim posebnim interesima sprječava uvažavanje suštinske važnosti veće cjeline”. Brojne skupine u Bahreinu svjedoče da „možemo i moramo” živjeti zajedno u svijetu koji je postao „globano selo”.
„Doista, iako je globalizacija uhvatila korijena, na mnoge načine još uvijek nam nedostaje ‘duh sela’”, kazao je Papa. Svjedočimo masovnom širenju ravnodušnosti i međusobnog nepovjerenja, bujanju rivalstava i sukoba za koje smo se nadali da su stvar prošlosti, te oblicima populizma, ekstremizma i imperijalizma koji ugrožavaju sigurnost svih. „Unatoč napretku i tolikim oblicima društvenih i znanstvenih dostignuća, kulturološke razlike između različitih dijelova svijeta rastu, a destruktivni stavovi sukoba preferiraju se pred korisnim prilikama za plodonosne susrete”.
U „sasušenu pustinju ljudskog suživota” potrebno je donijeti „vodu bratstva”, napomenuo je Sveti Otac, pozvavši da ne dopustimo da se ljudsko korijenje ne osuši. „Ovdje sam, u ovoj zemlji Stabla života, kao sijač mira, da bih doživio ove dane susreta i sudjelovao u forumu dijaloga Istoka i Zapada za miroljubivi ljudski suživot. Zahvaljujem i sada svojim suputnicima, posebno vjerskim predstavnicima. Ovi dani obilježavaju dragocjenu dionicu na putu prijateljstva koje se posljednjih godina intenziviralo s raznim islamskim vjerskim vođama, bratski put koji, ispod pogleda neba, nastoji njegovati mir na zemlji.”
Izražavajući zahvalnost za međunarodne konferencije i mogućnosti susreta koje Bahrein organizira i promiče, Papa je kazao da su teme poštovanja, tolerancije i vjerske slobode temeljne teme prepoznate i u Ustavu Kraljevine. Prije svega, to su „obveze koje treba stalno provoditi u djelo” da bi vjerska sloboda bila potpuna te da bi dostojanstvo i jednake mogućnosti bile konkretno priznate za svaku skupinu i za svakog pojedinca, da se temeljna ljudska prava ne krše, već promiču. „Mislim prije svega na pravo na život, na potrebu da se to pravo uvijek jamči, pa tako i onima koji su kažnjeni, čiji život ne može biti oduzet.”
Tijekom vremena brojne grane Stabla života dale su gusto lišće, čime se povećalo u visinu i širinu. Tako je i doprinos tolikog broja pojedinaca iz različitih naroda omogućio značajan porast produktivnosti u Bahreinu. Zemlja ima jednu od najviših razina useljavanja u svijetu – oko polovine domaćeg stanovništva su stranci, primijetio je Papa. „Međutim, ne smijemo zaboraviti da je u našim vremenima razina nezaposlenosti i dalje previsoka, i da je previše dehumanizirajućeg rada: to ne podrazumijeva samo veliki rizik od socijalne nestabilnosti, nego predstavlja i napad na ljudsko dostojanstvo”. Rad je neophodno pravo za cjeloviti vlastiti razvoj i oblikovanje istinski humanog društva, istaknuo je Papa.
Ističući globalnu krizu rada, ponovio je da je rad dragocjen, te pozvao na jamčenje da radni uvjeti budu svuda sigurni i dostojanstveni, da potiču, a ne da ometaju kulturni i duhovni rast ljudi, da služe unapređenju društvene kohezije, na dobrobit zajedničkog života i razvoja svake zemlje. Bahrein „može biti ponosan na svoje značajne doprinose u tom pogledu”, kazao je ističući među ostalim prvu školu za žene u Perzijskom zaljevu i ukidanje ropstva.
Na koncu, Papa je istaknuo dva ključna područja koja su napose izazov za odgovorne u služenju općem dobru. Najprije je to pitanje okoliša. „Radimo neumorno u suočavanju s ovom hitnom dramom i donosimo konkretne i dalekovidne odluke nadahnute brigom za mlade generacije, prije nego bude prekasno i njihova budućnost bude ugrožena! Neka Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27), koja će se održati u Egiptu za nekoliko dana, označi korak naprijed u tom pogledu!”
Drugo je pitanje poziv svakog muškarca i žene da život cvjeta. Međutim, danas se svjedoči smrtonosnim pothvatima i prijetnjama. „Posebno mislim na monstruoznu i besmislenu zbilju rata koji posvuda sije destrukciju i ruši nadu. Rat izvlači ono najgore iz čovjeka: sebičnost, nasilje i nepoštenje. Jer rat, svaki rat, sa sobom nosi smrt istine. Odbacimo logiku oružja i promijenimo smjer, preusmjeravajući ogromne vojne izdatke u ulaganja u borbu protiv gladi i nedostatka zdravstvene zaštite i obrazovanja. Duboko žalim zbog mnogih sukoba.” Pozdravljajući zemlje Arapskog poluotoka, Papa je na poseban način istaknuo Jemen, „razdiran zaboravljenim ratom”. „Posebice u svojim molitvama nosim civile, djecu, starce i bolesnike. I molim: Neka utihne oružje, neka utihne oružje, neka utihne oružje! Budimo posvećeni, posvuda i konkretno, izgradnji mira!”
„Ovdje sam kao vjernik, kao kršćanin, kao čovjek i kao hodočasnik mira, jer smo danas, više nego ikad, pozvani, posvuda, ozbiljno se zauzeti za mir”, kazao je Papa na kraju svog prvog javnog obraćanja u Bahreinu, prenosi IKA.
„Tako neka bude, s blagoslovom Svevišnjega! Shukran [Hvala]!”, zaključio je.
Po završetku susreta, Papa je automobilom otišao u papinsku rezidenciju gdje je večerao u privatnosti, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice.
Na početku programa drugoga dana putovanja, u petak, Sveti Otac će sudjelovati na zatvaranju skupa „Bahrain Forum for Dialogue: East and West for Human Coexistence”.
