Gotovo nezapaženo prošla KE vijest da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković primio predstavnike Počasnog bleiburškog voda i Hrvatske biskupske konferencije i da je dogovoreno da će se sredinom svibnja u Bleiburgu opet samo održati misa u župnoj crkvi te da će ispred Austrijancima sporne spomen-ploče vijenac položiti hrvatski veleposlanik u Beču Danijel Glunčić.
U Hrvatskoj će, na groblju Mirogoj, vijenac položiti hrvatski državni dužnosnici, a misu će na Macelju služiti zagrebački nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša. Premda je Sabor pokrovitelj obilježavanja 12. i 13. svibnja, isključivo je u nadležnosti Crkve odluka gdje će biti misa. Tako se 2022. ona služila u Udbini, a ovaj put će to biti na mjestu jednog od većih stratišta poraženih pripadnika vojske NDH i civila. U Udbini je bilo malo ljudi, niti približno brojkama koje su dosezane u Bleiburgu, a vjerojatno ni misa na Macelju neće biti značajno bolje posjećena.
No, zasad se ipak ne razmišlja o nekom drukčijem modelu.
Milan Kovač, zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda, koji je u četvrtak bio prisutan na sastanku kod Jandrokovića, rekao je za Novi list da Bleiburg uopće nije trajno prekrižen.
– Čekamo da se to riješi. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti napravila nam je ekspertizu povijesnog hrvatskog grba, kojom se opovrgava apsurdna teza da je onaj s prvim bijelim poljem ustaški, i nju smo predali uz žalbu. Jedini mogući ishod je da upravni sud poništi tu odluku i da se taj grb ponovo postavi na spomen-ploču.
U tom slučaju će, vjerujem, austrijski biskupi shvatiti da je sve ovo bio politički manevar kako bi se komemoraciju maknulo iz Austrije i da će se misa potom vratiti na mjesto na kojem se nesmetano organizirala i u vrijeme komunističke Jugoslavije.
Dakle, vjerujem da ćemo opet komemorirati na Bleiburgu. Možda ne već iduće godine, ali jednom sigurno, rekao nam je jučer optimistično Kovač.
I ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman angažirao se u ovom sporu, u srpnju je prilikom posjeta austrijskom šefu diplomacije Alexanderu Schallenbergu apelirao na izvršne vlasti u Austriji da “pomognu u nastojanjima kako bi se hrvatski grb vratio”.
– Makar u puno manjoj mjeri nego ranije, naši ljudi idu na misu u župnu crkvu u Bleiburgu i treba im platiti prijevoz, ručak, vijence. Imat ćemo i okrugli stol u Zagrebu, a prošle godine nas je akademija u dvorani Muzičke akademije koštala skoro 70 tisuća kuna. Ništa mi ne izmišljamo, sve račune uredno uvijek dostavimo Saboru kao pokrovitelju, zaključuje zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda.
Podsjetimo, osim što austrijski biskupi ne dopuštaju misu na Blajburškom polju, lokalne vlasti su sa spomen-ploče uklonile hrvatski grb s početnim bijelim kvadratićem, smatrajući ga simbolom povezanim s ustašama, odnosno s 13. SS divizijom, znanom kao »Handžar divizija«. Počasni bleiburški vod, koji je austrijska udruga, podnio je zbog toga žalbu upravnom sudu.
