Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša u prvom intervju kao zagrebački nadbiskup rekao je da će poštovati tradiciju crkvenog kontinuiteta kojem su doprinosile različite osobe te da “Crkva i država moraju surađivati, ali na korektan način”.
– Crkva je uvijek, rekao bih, kontinuitet. Crkva je zasađena u ovoj zemlji. Različite osobe koje su djelovale na ovom području doprinijele su onomu što mi imamo. U prvom redu, moramo poštivati tu tradiciju – izjavio je nadbiskup Kutleša u četvrtak u intervjuu za Hrvatsku katoličku mrežu koji je objavila i Informativna katolička agencija (IKA).
Kutleša je ocijenio da svaki nadbiskup/biskup ima neku svoju karizmu, kao što svaki papa ima neku svoju specifičnost, ali da je važno pronaći ono što je bitno za Crkvu i za to vrijeme.
– Vjerujem da su svi moji prethodnici znali čitati znakove vremena. Vjerujem da ću i ja uspjeti čitati i biti ‘propheta‘, odnosno čitati i to izgovoriti u budućnost, jer je to vrlo važno za svaki narod – kaže mons. Kutleša.
Za jednog od prethodnika, blaženog Alojzija Stepinca, nadbiskup je rekao da je u najtežim trenucima znao donositi prave odluke i da je još od sjemeništa ostao uzor Kutleši. Izrazio je i nadu da će u sljedećih dvadesetak godina Stepinac biti proglašen svetim.
– Univerzalna Crkva odlučuju o svetosti. Znademo da postoje mnoge tisuće ljudi koji su bili sveti, ali nisu proglašeni svetima – izjavio je i dodao: “Ja ću se truditi, ali isto tako pozivam sve slušatelje i gledatelje da mole. Mislim da je ovo sad vrijeme da se posvetimo molitvi i onomu što je učinio, ne samo u crkvenom, nego i nacionalnom dijelu, bl. Alojzije Stepinac”.
Nadbiskup Kutleša se osvrnuo i na kardinala Franju Kuharića za kojeg je biskupska konferencija odobrila da se može nazivati božji sluga, kazavši da je dobro pokrenuti postupak za njegovu beatifikaciju, da kardinal Kuharić postane blaženik.
U Crkvi nema stranaca
Na pitanje osjeća li pritisak što kao čovjek “izvana”, s obzirom na njegovo porijeklo iz Hercegovine, preuzima najveću nadbiskupiju, Kutleša se pozvao na iskustvo iz Vatikana, gdje se znalo često govoriti da u Crkvi nema stranaca.
– Poglavari koji su za to zaduženi prosuđuju, gledaju što se događa iz perspektive onoga što je potrebno toj Crkvi. Mislim da je nužno naglasiti da u Crkvi nije važno što netko želi, nego je važno ono što je Crkvi potrebno – odgovorio je.
Upozorio je da se ne može na isti način promatrati sustav biranja u Crkvi i u državi.
– U državi građani glasuju i tako biraju svoju vlast. Tad je vlast u ime naroda. U Crkvi se bira osoba iz naroda i onda se šalje tom narodu. Ne mora značiti da će, ako je jedan svećenik iz jedne župe, biti poslan toj župi. Tako ja gledam ulogu biskupa koja možda, u naše vrijeme, nije toliko shvaćena – objašnjava mons. Kutleša.
Nije dobro da se svjetovna vlast miješa u crkvene stvari
Mons. Kutleša je također rekao da “Crkva i država moraju surađivati, ali na korektan način, da svatko na svom području bude neovisan. Nikad nije dobro da se svjetovna vlast miješa u crkvene stvari, a mislim i obratno”, rekao je i osobito naglasio važnost suradnje na socijalnom području.
– Pitanje izgradnje hospicija, bolnica, dječjih vrtića i škola je ono što mi trebamo i moramo u društvu širiti te evangelizirati na različite načine. Država će reći da je to socijalna dimenzija, a mi to zovemo karitativna ljubav. U biti, dolazimo do iste stvari. Mislim da smo upućeni jedni na druge – izjavio je Kutleša.
Zagrebački nadbiskup se osvrnuo i na pitanje Međugorja i kazao da nema nikakvu nadležnost nad tim pitanjem te da je Sveta Stolica preuzela kontrolu nad Međugorjem, i kakvagod se donese odluka, “mi smo obvezni poštovati mjerodavni pravorijek”.
Primijetio je da su posljednjih godina dopuštena službena hodočašća u Međugorje, a da je, što se tiče doktrinalnog stava, ostalo na izjavi bivše biskupske konferencije iz 1991. godine.
Podsjetio je da su i u Lourdesu te Fatimi bila ukazanja u koja vjernici nisu obavezni vjerovati kao što se mora vjerovati u dogme o Blaženoj Djevici Mariji. To su sve privatne objave. Komu one pomažu, dapače, dobro je da ode i vidi, rekao je i dodao: “Znam da se u Međugorju mnogo ljudi ispovijeda i da odlaze tamo jer osjećaju potrebu”.
– Mislim da kao što je Vatikan dopustio službena hodočašća, da sve ide u tom smjeru. Prema tomu, ja sam sin Crkve i poštujem sve što Crkva kaže – izjavio je.
O zlostavljanju maloljetnika: ‘Nije se sve super rješavalo‘
Nadbiskup Kutleša je rekao da je Hrvatska biskupska konferencija, otkad ja on došao, najviše raspravljala o tome kako pomoći braniteljima, ali je izrazio žaljenje zbog pojava zlostavljanja maloljetnika i rekao da se “nije sve super rješavalo”.
– Rekao bih da je tu nesnalaženje, prihvaćanje novih realnosti i novih stvarnosti – izjavio je i dodao da je važna stvar koju u prvom redu treba riješiti: sankcionirati i odstraniti takve članove kao tumor koji je ušao u čovjekov organizam.
Jednako tako kaže da je “potrebna druga faza u kojoj smo sad, a to je pitanje pomaganja žrtvama”.
Na kakav adekvatan način, upitao je i rekao da su se metropolijska tijela učinila preglomazna te da su kroz raspravu došli do toga da bi trebali centralizirati jedan ured koji će se time na poseban način baviti.
– Vidjet ćemo iskustva različitih Crkvi, ali sigurno je da to treba osuditi i treba djelovati i kao što bi rekli u Italiji tolleranza zero, nema nikakve tolerancije i to se mora rješavati, ići. Čak bi možda bilo dobro više prepustiti stručnjacima da oni dobro procijene i djeluju, da učine ono što je potrebno – zaključio je zagrebački nadbiskup Kulteša.