Hrvatska je sigurna i stabilna demokracija, navodi u godišnjem izvješću za 2022. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) koja rusku agresiju na Ukrajinu izdvaja kao najznačajniji događaj što bitno utječe na sve aspekte sigurnosne, političke, gospodarske i društvene situacije u Europi.
U osmom po redu javnom godišnjem izvješću hrvatske ‘tajne službe’ spominje se protjerivanje ”diplomata” iz ruskog veleposlanstva u Zagrebu što je, kako ističu, bio i rezultat njihovog nelegalnog obavještajnog djelovanja. SOA kaže da se radilo uglavnom o obavještajcima koji su na hrvatskom teritoriju djelovali pod diplomatskom krinkom.
Što se terorizma tiče SOA procjenjuje da se prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u Hrvatskoj i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada, prvenstveno samostalnih napadača, nikada ne može isključiti.
Poseban izazov predstavlja povratak boraca ISIL-a i njihovih obitelji iz zarobljeništva u Siriji u države susjedstva. SOA ističe da su u pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države, a vode ih karizmatični propovjednici.
Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina.
Unatoč napadu na Markovom trgu 2020. Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam ni po jednoj osnovi – vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, stoji u izvješću.
Međutim, SOA je, kako ističu, detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka.
SOA navodi da se u informacijskom djelovanju prema Hrvatskoj zlorabe novinski portali, internetske društvene platforme.
Među brojnim sigurnosnim prijetnjama kojima je Hrvatska izložena analitičari SOA-e izdvojili su i korupciju u postupcima javne nabave koja se financira iz europskim fondovima.
“Rizicima korupcije posebice je izloženo područje javnih natječaja i nabava. Tako se bilježi prilagođavanje i namještanje uvjeta natječaja, poništavanje natječaja, ustupanje povlaštenih informacija, sklapanje aneksa ugovora, angažiranje unaprijed dogovorenih podizvođača radova, povećanje cijena radova, udruživanje u kartele i sl. Osobito značajne posljedice mogu imati pokušaji koruptivnih utjecaja na procese donošenja odluka, odnosno na one u kojima se donose odluke od javnog interesa, kao i na pravosudne, gospodarske i druge procese”, navedeno je u izvješću.
Govoreći o kibernetičkoj sigurnosti ističu da su razvili sustav SK@UT koji predstavlja ”kibernetički kišobran” za više od 60 državnih tijela i operatera kritične infrastrukture.
U 2022. SOA je potvrdila 19 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj. Uz trend rasta broja napada, godinu ranije zabilježeno ih je 14, a 2020. godine 12, povećan je i broj grupa koje napadaju ciljeve u RH. Napadači su, stoji u izvješću, uglavnom povezani s ruskim obavještajnim službama, a na udaru su ponajviše bila državna tijela poput Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva obrane.
SOA navodi i kako namjerava dalje širiti kompetencije svoga Centra za kibernetičku sigurnost, prema nacionalnom centru, posebice kroz proces usklađivanja nacionalnih procedura i propisa sa europskim direktivama vezanim uz kibernetičku sigurnost (NIS2 direktiva EU).
Kao značajan čimbenik energetske sigurnosti i diverzifikacije izvora plina SOA izdvaja puštanje u rad LNG terminala na Krku, što se pokazalo osobito važnim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i sankcija Rusiji, odnosno smanjivanju ovisnosti Europe o ruskom plinu.
Stanje u BiH, Srbiji i Crnoj Gori
SOA se u izvješću osvrće i na događaje u susjednim zemljama pa tako navode da političke prilike u Bosni i Hercegovini i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene jednakopravnosti konstitutivnih naroda.
Također, nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.
SOA podsjeća da Srbija i dalje nije uvela nikakve sankcije Rusiji, a srbijansko javno mnijenje je vrlo pro-ruski i protuzapadno nastrojeno. U Srbiji od kraja 2022. djeluje i ruski portal Russia Today (RT Balkans).
Ističu i da pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju ”srpski svijet” kao koncept kroz koji će se širiti srpski politički, gospodarski i kulturno-vjerski utjecaj. Zbog sličnosti s konceptom ”ruskog svijeta” korištenje tog pojma smanjeno je nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Posebno istaknutu destabilizacijsku ulogu sigurnosnih prilika na Zapadnom Balkanu imaju srpsko-crnogorske organizirane kriminalne skupine, koje međusobno surađuju, ali se i sukobljavaju. Tako je na Pagu u ljeto 2022. ubijen pripadnik crnogorskih kriminalnih struktura. SOA je u ranijim izvješćima upozoravala na rizik da se međusobni kriminalni obračuni prenesu i na hrvatski teritorij.
Ratni zločini, suzbijanje korupcije, nezakonite migracije
U fokusu interesa SOA-e, kako navode, i dalje su ratni zločini i pronalazak nestalih u Domovinskom ratu, kao i suzbijanje korupcije u čemu pomažu Državnom odvjetništvu i policiji.
Za nezakonite migracije u SOA-i kažu da su značajan izazov u smislu prepoznavanja pojedinaca s mogućim kriminalnim ili terorističkim namjerama. Navode i da je u drugoj polovici 2022. počeo pristizati i veći broj migranata iz Rusije, ponajviše čečenskog podrijetla.
SOA je najavila osnivanje Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora (OSINT), koji će imati međunarodni karakter, a u njemu će raditi stručnjaci iz SOA-e, a li i drugih europskih sigurnosnih i obavještajnih službi.
Statistika u javnom izvješću pokazuje vrlo aktivan na prikupljanju podataka i izvješćivanju tijekom 2022. pa su tako predsjedniku RH, predsjedniku Hrvatskog sabora i premijeru uputili po 686 (istih) informacija. U 2022. SOA je napravila 6.626 sigurnosnih provjera, što je drugi najveći broj ikada.
U izvješću pozivaju mlade i školovane, uključujući i one sa srednjom stručnom spremom, da se prijave za posao u SOA-i koja testiranja za razna radna mjesta provodi cijelu godinu.