Subota, 21. prosinca 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

“PRESUDA SMRDI NA SPLETKU I UMREŽENOST SUDACA”: Sutkinja Čačić ekspresno odlučila da klijenti s konvertiranim kreditima u “švicarcima” nemaju pravo na obeštećenje

“Nisu to trebali objaviti.“ Tako je kratko reagirao predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić na poziv Nacionala da komentira kontroverznu presudu Županijskog suda iz Varaždina donesenu 14. lipnja ove godine u režiji sutkinje izvjestiteljice tog suda Ivane Čačić.

Po toj presudi klijenti banaka s konvertiranim kreditima u švicarskim francima nemaju pravo na obeštećenje. Dobronić nije ulazio u detalje, jer to i ne smije, ali je i tom kratkom izjavom sugerirao da to još uvijek ništa ne znači za ishod tog sudskog predmeta, u kojem su banke prevarile 55.000 građana s konverzijom od ukupno njih 125.000 koji su – pogrešnom procjenom, a zapravo na nagovor bankara – uzeli te na prvi pogled povoljne kredite u švicarskim francima. Kasnije su im se ti krediti pretvorili u noćnu moru zbog koje i danas ne spavaju.

Sada se, po svemu sudeći, plete i sudačka interesna mreža koja, prema ocjenama upućenih Nacionalovih izvora, bez ikakva kompleksa i dalje radi u korist banaka, a na štetu prevarenih i oštećenih hrvatskih građana.

Posebno je indikativno da je Ivana Čačić prije imenovanja bila viša savjetnica na Vrhovnom sudu, a u razgovorima s odvjetnicima Nacional je otkrio da je sa sutkinjom Gorankom Barać-Ručević na Vrhovnom sudu sudjelovala i u pripremi onog spornog pravnog shvaćanja o obeštećenju klijenata s konverzijom švicarskog franka samo za zatezne kamate klijenata, a ne za cjelokupni iznos kredita. Prema izvorima Nacionala iz pravosudnih krugova, kad se sve to stavi na hrpu, otvara se sumnja da je Ivana Čačić bila pod utjecajem sutkinje Goranke Barać-Ručević kada je na Županijskim sudu u Varaždinu donijela takvo pravno shvaćanje. Podsjetimo da je smo ranije pisali i o slučaju supruga sutkinje Vrhovnog suda Barać-Ručević, Zrinka Ručevića koji je vjestačio u tim predmetima bez da ispunjava uvjete za sudskog vještaka – završen ekonomski fakultet i 10 godina rada u struci! Njemu je i bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković još 2018. bio uskratio kasnije mu vraćenu licencu, proglasivši Ručevića nekompetentnim zbog činjenice da nije završio odgovarajući ekonomski fakultet. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Nasuprot toj nedavnoj presudi Županijskog suda u Varaždinu, Građanski odjel Dobronićeva Vrhovnog suda na čelu s predsjednikom Damirom Kontrecom, jedino mjerodavno mjesto za konačnu odluku, još nije donio konačno pravno shvaćanje u tom predmetu. Služba evidencije Vrhovnog suda na čelu sa sucem Draganom Katićem, kao najvažnija služba za donošenje konačne odluke ovisno o tome koliko je u skladu sa sudskom praksom, ali i europskim standardima, dosad nije prihvatila ni većinsku odluku sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda, za koju je glasalo 13 od ukupno 22 sudaca, a prema kojoj bi klijenti banaka s konvertiranim kreditima imali pravo samo na povrat zateznih kamata, a ne puno obeštećenje. Ukratko, ta odluka, prema ocjeni te važne Katićeve službe, nije bila ni u skladu s hrvatskom ni s europskom sudskom praksom.

Indikativno je da je baš tog 14. lipnja 2023. godine, znakovitog datuma kada je stupala na snagu i zastara za podnošenje tužbi protiv banaka za konvertirane kredite u švicarskim francima, Stalna služba u Koprivnici Županijskog suda u Varaždinu jednoglasno donijela pravno shvaćanje o konvertiranim kreditima prema kojem građani s konverzijom nemaju pravo na obeštećenje. Ukratko, županijski suci ocijenili su da bi tim pravnim shvaćanjem klijenti banaka koji su podnijeli tužbe za konvertirane kredite, postali apsolutni gubitnici.

Druga zanimljivost u ovom slučaju vezana je uz činjenicu da je sutkinja Ivana Čačić, kao kreatorica pravnog shvaćanja Stalne službe Županijskog suda u Varaždinu, postala sutkinja tog suda tek ove, 2023. godine, a taj predmet bio je na tom sudu još od 2019.

Baš je njoj, nakon četiri godine, došao u ruke kao izvjestiteljici, a imenovana je za sutkinju Županijskog suda u Varaždinu tek kao sedma s liste prioriteta DSV-a od ukupno osmero kandidata za to mjesto.

Kako je Nacionalu objašnjeno u pravosudnim krugovima, ta presuda Županijskog suda u Varaždinu donesena je za relativno loše postavljenu tužbu, jer ona je sadržavala samo zahtjev za obeštećenje na preplaćene kamate, a ne i za puno obeštećenje uključujući ništetnu valutu u švicarskom franku. Zašto je sve to tako izvedeno, u ovom trenutku još se ne zna. Znači, imamo situaciju da je nedavno imenovana sutkinja Ivana Čačić dobila predmet bitan i za Vrhovni sud, a ista ta sutkinja po listi prioriteta DSV-a uopće nije trebala biti izabrana. Ispred nje su bili bolje plasirani drugi suci, ukupno njih šestoro, a ona je bila sedma na listi, kamo se probila tek nakon usmenog razgovora jer po osnovnim bodovima nije bila ni među prvih osmero. To je objavljeno i na portalu Varaždinske vijesti u trenutku njezina imenovanja.

Na koncu, Nacionalovi izvori iz pravosudnih krugova upozoravaju i na činjenicu da je sutkinja Vrhovnog suda Goranka Barać-Ručević još 2020. napisala priručnik za Pravosudnu akademiju, u kojem navodi da „načelno, potrošači s konverzijom imaju pravo na obeštećenje“ te da „potrošači s ništetnom valutom imaju pravo i na ništetnost cijelog ugovora u ništetnoj valuti“. Te svoje tvrdnje temeljila je na presudama Suda Europske unije. Kako tvrde Nacionalovi izvori, u svojim zadnjim predavanjima na Pravosudnoj akademiji govori sve suprotno tome što je napisala u priručniku za istu tu akademiju.

Jedan od Nacionalovih izvora, koji je za Nacional rekao da sutkinja Goranka Barać-Ručević na predavanjima na Pravosudnoj akademiji govori suprotno tome što je napisala u svom priručniku, smatra čak da bi DORH trebao istražiti kako i zašto netko tko je napisao jedno, sada misli i radi nešto posve suprotno. I to suprotno i presudama Suda Europske unije u Luksemburgu, a to su konkretne presude C 118/17, C 260/18 i C 452/18, koje je nabrojila u priručniku, ali i zadnja, koje nema u tom tekstu, a to je presuda C 705/21 koja je potvrdila sve prethodne.

Aleksić: “Presuda šuplja kao švicarski sir”

Goran Aleksić iz Udruge Franak komentirao je također za Nacional stajalište Građanskog odjela Županijskog suda u Varaždinu da korisnici konvertiranih kredita u švicarskim francima nemaju pravo na puno obeštećenje.

Drugostupanjska presuda Županijskog suda u Varaždinu od 14. lipnja 2023. šuplja je kao švicarski sir, a sutkinja izvjestiteljica Ivana Čačić očigledno niti razumije što to znači ništetnost od početka, niti razumije što to znači izuzeće ništetnih odredaba, niti razumije što to znači da unatoč konverziji potrošač mora dobiti puno obeštećenje. Počevši od same glavnice na dan konverzije, u toj se presudi utvrđuje kako je potrošač na dan konverzije imao glavnicu u švicarskim francima 121.253 CHF odnosno 848.407 kn, dok je konverzijom glavnica smanjena za 242.650 kn na iznos od 605.756 kn. Već prvom provjerom je li potrošač konverzijom obeštećen, valja vidjeti kolika je bila glavnica ako se primijeni početni tečaj, koji je iznosio 4,66 kn. Po tom početnom tečaju iznos preostale glavnice od 121.253 CHF iznosi ukupno 565.038 kn, a to je 50.000 kn manje od glavnice utvrđene konverzijom. Da bi dostigao taj iznos koji se računa po početnom tečaju, sve što je bilo potrebno jest da potrošač plati iznose anuiteta po početnom otplatnom planu, dok sve iznad toga mora dobiti sa zateznim kamatama natrag. Sutkinja tvrdi kako su iznosi preplate iskorišteni za namirenje nove glavnice, ali to nije točno. Naime, to bi imalo smisla samo da kasnije nije utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF.

Utvrđenjem te ništetnosti potrošač je dobio pravo na glavnicu po početnom otplatnom planu i na sve preplaćene iznose plus pripadajuće zatezne kamate. Konverzija je bila samo privremeno rješenje koje je pomoglo u nastavku otplate kredita, ali njome se nije izvršila puna restitucija. Osim toga, potrošaču je konverzijom priznata preplata u iznosu 16.197 kn, a samo na kamatama ta preplata iznosi 49.808 kn što sa zateznim kamatama dostiže danas oko 90.000 kuna. Osim toga, još potrošač ima pravo i na razliku tečaja koju je tužio drugom tužbom te na spomenutu razliku glavnica od 50.000 kuna plus zatezne kamate na sve te iznose. Zanimljivo je da je sutkinja Ivana Čačić, koja je tek ove godine imenovana sutkinjom ŽS u Varaždinu, odjednom bila izvjestiteljica u ovom predmetu koji se na ŽS-u u Varaždinu nalazi još od 11. veljače 2019. To me navodi da sumnjam na spregu sutkinje Čačić i drugih sudaca koji su odlučili „natjerati“ Vrhovni sud da upravo po tom konkretnom predmetu, koji sadrži samo preplaćenu kamatu, formira prošireno vijeće i da se donese odluka protiv prava potrošača pomoću jedne takve pravomoćne presude koja sadrži nedovoljna objašnjenja o pitanju konverzije i prava na obeštećenje.

Slično se dogodilo u oglednom postupku kada je postavljeno irelevantno pitanje, kao i u postupku C-474/20 na Sudu EU-a kada je izabran predmet koji je bio izrazito loše vođen od odvjetnika zastupnika potrošača. Ne mogu se oteti dojmu da netko plete mrežu, koja nije vidljiva javnosti, jer se pokušava relativno lošim predmetima riješiti pitanje konverzija u korist banaka. Osim toga, čujem od dobro upućenih odvjetnika da sutkinja Barać-Ručević -koja je 2020. napisala izvrstan priručnik za Pravosudnu akademiju u kojem daje apsolutno pravo potrošačima, kako na ništetnost ugovora tako i načelno na pravo na obeštećenje nakon konverzije, a sve na temelju presuda Suda EU-a – odjednom na predavanjima na Pravosudnoj akademiji zauzima potpuno suprotne stavove i sama sebi uskače u želudac konvertiranim promišljanjima o potrošačkim pravima koja tumači u korist banaka. Meni sve to jako smrdi na spletku, na umreženost sudaca koji potrošačima ne žele dobro, ali zato pokušavaju na svaki mogući način bankama sačuvati novac koji je de facto opljačkan od potrošača s konverzijama. O razlozima možemo samo pretpostavljati, ali korupcija je odmah na prvom mjestu, pa se javlja opravdana sumnja da bi tu mogao i DORH imati posla te se uključiti u istragu tih sumnjivih događanja, kaže Aleksić.

Najnovije

Je li sijanje mržnje sa „zagrebačkih brda“ doprinijelo stradanju djece u zagrebačkoj školi?

Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Tragedija koja je jučer zavila Zagreb i Hrvatsku u crno, digla je cjelokupnu javnost i stručnjake na istraživanje o uzrocima...

General Obradović: U brigadu sam primio 1500 Muslimana, a onda su nas izdali!

Ako sudsko vijeće Županijskog suda u Splitu potvrdi optužnicu protiv generala Nedjeljka Obradovića (63), zapovjednika Prve brigade HVO-a “Knez Domagoj” i zapovjednika 116. brigade,...

Biblijska poruka 21. 12. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Odakle nama ovolika milost?

Lk 1,39-45   Usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj...

CitizenGO poziva: Zaštitite hrvatske obitelji od HRT-ove LGBTQ+ propagande

Platforma za aktivno građanstvo CitizenGO Hrvatska pokrenula je peticiju kako bi HRT promijenio svoj program. Ističu kako je java televizija postala propagandni stroj u...

Biblijska poruka 20. 12. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Kopernikanski obrat povijesti

Lk 1,26-38   U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma...