Mate Šimundić, predsjednik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, inače profesor hrvatskog jezika i književnosti, uključio se u raspravo o prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku.
U tijeku je javno savjetovanje o Zakonu o hrvatskom jeziku. U medijima se javljaju dežurni kriptojugoslaveni. Oni su protiv. Nisu oni protiv ove ili one zakonske odredbe, oni su protiv Zakona o hrvatskom jeziku općenito. Kažu da nam ne treba. Zapravo, njima se ne sviđa ono “hrvatskom”, piše Šimundić u objavi na Facebooku.
”Da ne znam ništa o temi, to bi bilo dovoljno da poduprem inicijativu Matice hrvatske i Vladin prijedlog. No, budući da znam, i kao kroatist i kao političar, želim navesti nekoliko argumenata u prilog spomenutog Zakona.
Da bi država, za koju su se Hrvati borili stoljećima, ispunila svoju svrhu, ona mora služiti hrvatskom narodu, njegovom opstanku i istinskom razvitku. Ona mora štititi i promicati ono što hrvatski narod čini hrvatskim narodom, a to je – između ostalog – njegov jezik.
Jezik je Hrvatima bio domovina, kuća bitka u doslovnom smislu. Kad smo bili “goli i bosi”, hvatali smo se za jezik kao za konop po kojem možemo izaći iz ništavila. On nas je izvlačio iz smrtonosnih političkih zagrljaja.
Štoviše, riječi ‘jezik’ i ‘narod’ u hrvatskoj su baštini istoznačnice. Zapisano je davne 1493. kako Turci “nalegoše na jazik hrvatski”. Uz katoličku vjeru, to naše ‘ča-kaj-što’ stvorilo je od nas ono što jesmo: mali, ali poseban narod zapadne civilizacije. Spoj Mediterana i Srednje Europe, sa sasvim sitnim začinom Orijenta.
Danas je hrvatski narod ugrožen demografski. Mnogi su napustili svoj jezik, a mi koji smo ostali, zatvorili smo se, nažalost, životu i rađanju, a otvorili sebičnosti i pohlepi. U Hrvatsku pak dolaze i dolazit će živjeti govornici drugih jezika. Ako im ne pomognemo da nauče hrvatski jezik, kao što to rade sve ozbiljne nacije, sami ćemo sebe izbrisati sa zemljovida svijeta.
Ako se ne obvežemo, kao građani hrvatske države, na primjenu, zaštitu i promicanje hrvatskog jezika u javnoj sferi, doći će trenutak kad to više neće biti moguće i kad će nas “napredak” vratiti dvije stotine godine unatrag.
Sve nas je manje i sve su praznije zalihe i sve plići bunari iz kojih smo crpili snage za obnovu. Jedan od tih bunara uvijek je bio hrvatski jezik. Ako taj bunar zatrpamo, nestat ćemo zauvijek.
Znači li sve ovo da je prijedlog Zakona koji je u javnom savjetovanju besprijekoran? Naravno da ne znači. Sve se može popraviti. Međutim, u politici se stvari najčešće postižu “tehnikom salame”: feta po feta. Stoga je presudno i početi i ustrajati. Neka Zakon o hrvatskom jeziku bude veliki korak u pravcu istinske obnove hrvatskog naroda. Na to nas, uostalom, obvezuje i Ustav, zar ne?”, poručuje Šimundić.
Predsjednik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, Mate Šimundić, (rođen 1973. godine) angažirani je vjernik laik, teolog i profesor hrvatskoga jezika, suprug i otac petero djece.
Nakon završene srednje škole otišao je u Zagreb, gdje je upisao studij kroatistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu. Apsolviravši taj studij zagrebačkog Sveučilišta, 1996. je upisao filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. U rujnu 1999. godine odlazi u Rim, gdje se priključio družbi Otaca misionara ljubavi. Kao kandidat te družbe poslan je u Tijuanu u Meksiko, gdje je nastavio studij teologije u tamošnjem dijecezanskom sjemeništu.
Početkom 2002. prijavio se u vojnu službu, a nakon šestomjesečnoga vojnoga roka ušao je u brak s Marinelom, koju je upoznao u akademskoj crkvi sv. Filipa Nerija, nakon povratka iz misija. Danas su njih dvoje u sretnom braku u kojem su dobili petero djece: Mariju Guadalupe, Anu, Terezu, Petra i Josipa.
U međuvremenu je diplomirao i kroatistiku i komparativnu književnost te počeo raditi kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u I. gimnaziji u Splitu
Diplomirao je i teologiju na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu 2015. kao izvanredni student…
Bio je kandidat Domovinskog pokreta za župana na posljednjim lokalnim izborima.