U subotu 26. kolovoza, na inicijativu mađarske stranke Mi Hazánk, predstavnici šest europskih stranaka sastali su se u mađarskom parlamentu kako bi potpisali zajedničku deklaraciju u kojoj su izrazili svoje zajedničke stavove o važnim pitanjima zapadne politike. Uz početak kampanje za izbore za Europski parlament u lipnju 2024., ovaj bi događaj mogao biti polazište za novi europski savez, što bi potencijalno moglo dovesti do stvaranja nove skupine u Europskom parlamentu.
Svijet se mijenja, a rekompozicija političkih saveza najbolji je pokazatelj toga. U subotu 26. kolovoza, “Deklaracija za slobodnu Europu nacija” zapečatila je okupljanje nacionalista i libertarijanaca protiv sve više federalističke i autoritarne Europske unije i progresivnog bloka.
Ovo je politička konfiguracija bez presedana, u kojoj se nacionalisti koji još uvijek postoje u zemljama bivšeg komunističkog bloka susreću s libertarijanskim pokretom koji se digao protiv nedavnog totalitarizma usred pandemije Covida.
Sedam točaka Deklaracije izražava podršku nacionalnom suverenitetu i protekcionističkoj ekonomskoj politici, kao i protivljenje imigraciji, obranu obitelji i protivljenje wokizmu i LGBT agendi, odbacivanje globalizma i ograničavanje individualnih sloboda, obranu nacionalne demokracije i odbacivanje globalnog upravljanja, obranu privatnog vlasništva i protivljenje virtualnoj ekonomiji i digitalnoj valuti, kao i obranu slobode izražavanja.
Budimpeštanska deklaracija za slobodnu Europu nacija
Mi, izaslanici Budimpeštanskog samita za Europu nacija, snažno smo predani temeljnim europskim i ljudskim vrijednostima demokracije, slobode, nacionalnog i individualnog suvereniteta. Izjavljujemo:
1. Zalažemo se za slobodnu suradnju između suverenih, neovisnih nacija u Europi, za opće dobro, i protivimo se nadnacionalnom, birokratskom i neodgovornom globalnom upravljanju. Zalažemo se za neovisnu nacionalnu vanjsku politiku, a protiv blokovske politike.
2. Zalažemo se za otvorena gospodarstva temeljena na poštenoj razmjeni i duboko se protivimo industrijski i kriminalno organiziranoj masovnoj imigraciji koju naša društva ne mogu podnijeti i koja je neizbježan rezultat politike Europe bez granica. Mora se zaustaviti i legalna i ilegalna imigracija.
3. Zalažemo se za tradicionalne obiteljske strukture i zaštitu djece, a protivimo se wokeizmu i LGBTQIA tzv. vrijednostima koje nagrizaju nacionalnu koheziju i zdrav razum.
4. Zalažemo se za odbacivanje ideologije koju su formulirale svjetske organizacije financirane od strane globalnih korporacija i financijera, a koja bi ljudima oduzela slobodu i koja je kao svojevrsna generalna proba ograničila slobode ljudima koristeći Covid kao izgovor. , obogativši pritom globalne korporacije i financijere nevjerojatnim količinama novca.
5. Zalažemo se za nacionalnu demokraciju i protivimo se rastućim institucijama globalnog upravljanja poput EU-a, WHO-a i UN-a s njihovim takozvanim “ciljevima održivog razvoja” koji su zapravo samo program svjetske vlade.
6. Zalažemo se za privatno vlasništvo (temelj svih sloboda, koje se trenutno omalovažava visokim porezima i proizvoljnim izvlaštenjem, uključujući poljoprivredno zemljište) i protivimo se današnjoj postindustrijskoj virtualnoj ekonomiji utemeljenoj na financijama koju kontroliraju neodgovorne središnje banke. Zalažemo se za zdrav novac i protivimo se inflaciji (koja pljačka siromašne da bi platili bogatima) i svim oblicima središnje kontrole, posebice digitalnim valutama središnje banke.
7. Zalažemo se za slobodu govora i protiv stalno rastućeg pritiska cenzure i tabua koji guše raspravu, infantiliziraju naše intelekte i sprječavaju nas da dođemo do istine. Želimo ojačati našu transnacionalnu suradnju, u bilo kojem obliku, kako bismo promicali te vrijednosti.
Tko je bio prisutan – a koga nije bilo?
Primjetan je bio i izostanak predstavnika najvećih zemalja EU (Francuska, Njemačka, Italija) koje obično predvode desne tzv. “populističke” koalicije u Europi.
Posebno je zapaženo prisustvo Thierryja Baudeta, nizozemskog zastupnika i predsjednika izrazito suverenističkog i libertarijanskog Foruma za demokraciju (FvD), te autora bestselera. Dan ranije je u Budimpešti pred prepunom dvoranom predstavio mađarski prijevod svoje knjige o Covidu.
Stranku bugarskog preporoda (Vazrazhdane) predstavljao je njen čelnik Kostadin Kostadinov, povjesničar. Vazrazhdane se pojavio i razvio nakon raspada nekoliko bugarskih nacionalističkih stranaka (VMRO, Ataka), koje su izgubile izbornu težinu kada su ušle u vladine koalicije ili su izvana podržavale vladine koalicije. Po izbornoj težini nedvojbeno je najjači partner u novoj koaliciji koja nastaje.
Mala švedska nacionalistička stranka Alternativa za Švedsku, odvojena od Švedskih demokrata, poslala je svog potpredsjednika Mikaela Janssona. Alternativa za Švedsku se nada da će iskoristiti svoj neprijateljski stav prema članstvu Švedske u NATO-u kako bi napravila izborni proboj.
Češka stranka Sloboda i izravna demokracija (SPD), trenutačno članica skupine ID (zajedno s francuskim Nacionalnim okupljanjem i njemačkom Alternativom za Njemačku), koju vodi izvorna figura bivšeg poduzetnika Tomia Okamure, koji je mješoviti Češko-japanskog porijekla, poslala je delegata u osobi Josefa Nerušila, praškog gradskog vijećnika.
Prisustvo Nicolasa Rimoldija, koji predstavlja mladu švicarsku stranku Mass-Voll, koja se nedavno pojavila u znak protesta protiv mjera protiv Covida i „Zelenog pakta“, dalo je poseban ton skupu, proširivši njegov opseg na ne – zemlje EU. Kao što smo već spomenuli, još jedna izvorna značajka tog skupa bila je ta što je okupio samo europske zemlje srednje veličine, bez Francuske, Njemačke i Italije, uobičajenih teškaša, a na njemu su uglavnom sudjelovali delegati iz postkomunističke Europe. Stoga je moguće da će zemljopisno težište ovog novog saveza biti istočno od Europske unije.
Mi Hazánk, stranka koja je organizirala i bila domaćin konferencije, mađarska je nacionalistička oporbena stranka desno od Fidesza Viktora Orbána. Ovim skupom pokazala je želju da ne bude zatvorena u nacionalnu politiku i da aktivno sudjeluje u europskoj politici. Trenutačno se nada da će 2024. imati do tri zastupnika u Europskom parlamentu.
Osim želje da pokažu prijateljstvo i jedinstvo u vrijeme velike neizvjesnosti u vezi s budućim rekompozicijom političkih klubova u Europskom parlamentu, čini se da desničarske stranke koje su se okupile u Budimpešti 26. kolovoza dijele zajednička stajališta, kako je navedeno u njihovoj zajedničkoj deklaraciji