Posljednjih dana ponovno je aktualno da se radikalna ljevica poziva na rođake svećenike. Predizborna kampanja neslužbeno je počela za neke stranke, pa to nije ni čudno. Posljednja je to učinila Sandra Benčić, koja ima premijerske ambicije i koju stranka Možemo prezentira kao ‘kandidatkinju za premijerku’, a na nju se osvrnuo ugledni odvjetnik Luka Mišetić.
Ovaj naslov zvuci poput: "Moj prastric Franjo je bio liječnik. Znao je da pušim, ne vježbam i nikad ne uzimam propisane lijekove, i njemu je to bilo u redu ." pic.twitter.com/zWofV1ddUN
— Luka Misetic (@MiseticLaw) September 24, 2023
“Ovaj naslov zvuči poput: “Moj prastric Franjo je bio liječnik. Znao je da pušim, ne vježbam i nikad ne uzimam propisane lijekove, i njemu je to bilo u redu .”, objavio je Mišetić uz snimku naslova u kojem Benčić govori: “Moj prastric Franjo, koji je bio svećenik, jako je utjecao na mene. Znao je da ne idem na misu i njemu je to bilo u redu”.
Nekoliko dana ranije je u razgovoru za Jutarnji list rekla da će “dopustit gay parovima da posvajaju djecu‘, a iznijela je svoj stav o Bleiburgu i komemoraciji za žrtve Križnog puta. Slično kao predsjednik Zoran Milanović koji je uoči parlamentarnih izbora 2016. objavio da je jedan od njegovih djedova bio ustaša i Sandra Bečić je otkrila da je njen stric, svećenik Franjo Jurak, prošao Križni put.
“Na Bleiburgu se dogodio ratni zločin nad ratnim zarobljenicima neprijateljske vojske i dijelom civilima. Svaka zemlja treba imati model komemoriranja svojih žrtava i žrtava drugih, pa i neprijatelja koji su izgubili život u tom ratu”, istaknula je i založila se za kreiranje modela suočavanja s prošlošću u kojem bi se znalo da su oni koji su u ratu bili na strani fašista bili neprijatelji čovječanstva i njegovih temeljnih vrijednosti”.
‘Ako se ratne zarobljenike ubije, to je ratni zločin’
“Međutim, to ne znači da nad njima nije napravljen ratni zločin. Kada se takve stvari komemoriraju, moraju se komemorirati primjereno, u smislu da se jasno kaže koji je bio kontekst, na čijoj su strani bili i zašto je do toga došlo. Ratni zarobljenici se ne ubijaju, ako se ubijaju to je ratni zločin”, rekla je Benčić koja na pitanje znači li to da je za pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad komemoracijom, odgovara da bi u Saboru provela raspravu o obliku obilježavanja, ali da se svakako protivi da to bude, kako kaže, ‘ustaški dernek’.
“Treba reći da je to bio ratni zločin, da su bile žrtve i jasno reći tko su bili. Ali se jasno treba reći za što se Hrvatska borila u Drugom svjetskom ratu, da je bila na strani antifašizma, da je antifašizam stvorio Hrvatsku i vratio Istru i Dalmaciju Hrvatskoj.
Hrvatska je antifašistička zemlja i zasnovana je na tim vrijednostima i nikakav povijesni revizionizam koji bi rekao da se Hrvatska temelji na NDH ne dolazi u obzir. To ne znači da civilne žrtve bilo kojeg rata i ratne zarobljenike treba izbrisati iz sjećanja. Bilo je i u Domovinskom ratu civilnih žrtava i moramo se sjećati i njih, bilo je i ratnih zločina, trebamo ih osuditi makar smo ih i mi počinili. Ali moramo reći koji je kontekst bio. Da smo bili napadnuti i da se rat vodio na teritoriju Hrvatske”, kazala je Benčić..
Stric joj prošao Križni put, kasnije ga prozvali ‘crvenim popom’
Nakon intervjua Benčić je ispričala i da je njezin pokojni stric, Franjo Jurak, odnosno djedov brat, bio poznati zagrebački svećenik i da je kao srednjoškolac 1945. prošao Križni put.
Poslije su ga, kaže, prozvali crvenim popom, iako s politikom nije imao veze, nego se zalagao za socijalni nauk Crkve pa je tijekom Domovinskog rata zbrinuo tisuće izbjeglica u svojoj župi. Kaže i da je valjda bio jedini svećenik koji na blagoslovu kuća nije uzimao novac.