Umirovljeni general Ante Gotovina danas slavi 68. rođendan. Rođen je u Tkonu na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.
Gotovinin otac Milan bio je dalmatinski ribar. Gotovinina majka Ana izgubila je život 4. ožujka 1959., štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Obitelj se iz Pašmana preselila u Pakoštane, a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev. U dobi od 17 godina postaje pripadnik francuske Legije stranaca. Služio je u 2. padobranskoj pukovniji. Sudjelovao je u vojnim operacijama u Čadu. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao francusko državljanstvo. Nakon toga je obučavao vojnike u Gvatemali i drugim državama Južne Amerike.
1991. god. se pridružuje obrani Republike Hrvatske: Ubraja se u nekolicinu najistaknutijih vojnih zapovjednika u Domovinskom ratu.
Sudjeluje u teškim borbama u Zapadnoj Slavoniji (Novska, Nova Gradiška) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao branitelj, a zatim kao zapovjednik. Nakon ranjavanja i oporavka, nakratko pukovnik Gotovina odlazi za zapovjednika HVO Livno.
Od 1992. do 1996. kao brigadir obnaša dužnost zapovjednika Zbornog područja Split, a nakon toga je glavni inspektor obrane. Ante Gotovina je dao veliki doprinos u ustrojavanju dočasničkog obučnog središta u Šepurinama pokraj Zadra.
Brzo je vojno napredovao, te je u činu brigadira u bio jednim (uz Janka Bobetka i Antu Rosu) od glavnih zapovjednika u operaciji Maslenica 1993. godine, a kao general organizira i vodi više ključnih vojnih operacija 1994. i 1995.: obranu Livna i Tomislavgrada od postrojbi Mladićeve Vojske RS, dugotrajni puzeći rat u kojem je tijekom desetak mjeseci lomljena srpska obrana u Livanjskom polju, obroncima Dinare i Šatora, osvajanje Glamoča i Bosanskog Grahova.
Opkoljavanje Knina stvorilo je preduvjete za brzo i uspješno izvršenje operacije Oluja. Uspješnu vojnu varku za vojno vraćanje glavnine okupiranih hrvatskih krajeva general Gotovina je smislio još 1992., kada je, kao zapovjednik snaga HVO-a, preuzeo obranu ugroženog livanjskog područja. Snage koje je vodio general Ante Gotovina prodrle su rano ujutro 4. kolovoza 1995. pravcem preko Dinare i s leđa iznenadile snage pobunjenih Srba. Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovici 1995. glavni zapovjednik združenih snaga HV i HVO u operaciji Maestral, kada je potpuno razbijena vojska bosanskih Srba, a hrvatske snage su došle na udaljenost 23 kilometra od Banje Luke.
Nastojeći dokazati da je sam vrh hrvatske države odgovoran za genocid nad Srbima, koji da je navodno skrivila braneći teritorijalnu cjelovitost RH u Operaciji Oluja 1995., tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije podiglo je 2000. godine optužnicu protiv generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka. Nakon vrlo opsežnog i kompliciranog suđenja u kojem je nepravomoćno bio usuđen na 24 godine zatvora, sva trojica su 2012. godine oslobođena svih optužbi: sud je utvrdio da Hrvatska 1995. godine nije počinila nikakav genocid.
Kad je u pitanju njegov privatni život, godinama je u braku sa suprugom Dunjom Zloić. Ona je radila u Ministarstvu obrane i bila je osoba od velikog povjerenja ministra Gojka Šuška. S generalom se najvjerojatnije tu i upoznala pa je tako započela njihova ljubavna priča.
Vjenčali su se 29. srpnja 1995. u Gornjogradskoj vijećnici, a vjenčani kumovi bili su im ministar obrane Gojko Šušak i hrvatski general Ante Roso, velik Antin prijatelj s kojim je bio u Legiji stranaca.
‘Vjenčali su se doslovce između dvije akcije. Iste večeri kada je završila operacija Ljeto 95, Gotovina je sjeo u džip i krenuo u Zagreb. Znao je da ima najviše 48 sati’, opisao je Nenad Ivanković u svojoj knjizi ‘Ratnik, pustolov i general’.
U tom periodu, Dunja Gotovina pokazala je što zaista znači hrabrost, odanost i ljubav. Pretrpjela je u 11 godina, koliko je Gotovina bio u bijegu te pritvoru, zaista teške stvari. Bila je prisluškivana, strepila je za njegov život, ostala je bez posla, prihoda.
Nakon oslobađajuće presude u Haagu 2012. Ante se vratio u Hrvatsku i sad sa svojom obitelji živi miran život podalje od očiju javnosti.