Ustavni sud danas je odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, kao i Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna. Nakon prve ovogodišnje sjednice Ustavni sud je priopćio da je odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te izmjena Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
“Na sjednici donijeli smo rješenje, nismo prihvatili prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini”, objavio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović.
“Što se tiče Zakona o trgovini, već dvaput smo odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji. 2004. smo ukinuli taj zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi put smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj smo odluci – u pravnom poretku RH nedjelja je dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kvalitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj. Ne mogu se stajališta Ustavnog suda od prije automatski primjenjivati sada”, rekao je Šeparović.
“Utvrdili smo da nijedna od grupa – trgovci, radnici i potrošači – ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret”, dodao je. “Ocijenili smo da je ova mjera razmjerna cilju koji se želi postići”, dodao je, prenosi Index.hr.
Zakon o izbornim jedinicama
“Mi smo 7.2.2023. donijeli odluku i ukinuli Zakon o izbornim jedinicama. Utvrdili smo da biračko pravo u 10 jedinica nema izbornu snagu. Naložili smo da se to ispravi i u današnjoj odluci smo bitno naveli sljedeće – Ustav ne postavlja zahtjeve kakav izborni model traži od zakonodavca. Zakonodavac je tu slobodan, a nije Ustavom propisano kakav model izbornih jedinica mora biti usvojen.
Promjene u broju birača se mora stalno pratiti. Zakon mora uvažavati mjerila zemljopisne kartografije. Službeni podaci u registru birača moraju imati objektivno empirijsko utemeljenje”, rekao je Šeparović. “Analizom zakona smo utvrdili da je zakonodavac poštivao bitna stajališta Ustavnog suda”, dodao je.
“Zakonodavac je ispoštovao da svaki glas jednako vrijedi i to je jedino bitno. To što postoji razlika u broju stanovnika u odnosu na broj birača ne čini te podatke nevjerodostojnim, niti ovaj zakon čini nesuglasnim s Ustavom”, dodao je. “Ministarstvo stalno prati kretanje birača i obavještava vladu i sabor”, dodaje.
“Što se tiče cijepanja izbornih jedinica, utvrdili smo da nijedna izborna jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga od +/- pet posto. Utvrdili smo da se pritom vodilo računa o prirodnim granicama i drugim kriterijima”, zaključio je Šeparović. Za ovu odluku glasalo je devet sudaca, a četvero je bilo protiv – Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec te Ingrid Antičević Marinović.
O HRT-u
“Utvrdili smo da Ustav jamči svima pravo na štrajk, ali da se zakonom u javnim službama može ograničiti pravo na štrajk. Ne može se to ograničiti Zakonom ili odlukom ravnatelja. To ne može biti prepušteno kolektivnom ugovoru i zato smo taj zakon ukinuli. Odluka je donesena jednoglasno”, rekao je.
Je li Ustavni sud imao zahtjev da Zakon o izbornim jedinicama bude trajno rješenje?
“Ne, nije bilo zahtjeva da to bude trajno. Na snazi je dok ga Ustavni sud ili zakonodavac ne ukinu.”
Mali trgovci su se bunili da su oštećeni. Kako ste zaključili da nisu?
“Ovdje se radi o ograničenju poduzetničkih sloboda. To nije sporno. Ali ovdje je pitanje je li to sukladno Ustavu. Ovdje trgovci, pa i mali, imaju pravo od ponedjeljka do subote odraditi radno vrijeme, imaju 16 nedjelja koje mogu raditi, imaju blagdane kojima mogu raditi i imaju iznimke kada mogu raditi. Ocjenjujući to, kao i prava zaposlenika i potrošača, zaključili smo da im nije nametnut prekomjeran teret.”
“Što se tiče zaposlenika, oni, kao i svi građani, imaju pravo na privatan i obiteljski život. Ali su dužni raditi 16 nedjelja, za razliku od drugih građana. Dužni su raditi blagdane koje vlada odredi, kao i za vrijeme iznimaka… Kad stavimo to u odnos s pravima trgovaca i potrošača, zaključujemo da ni njima nije nametnut prekomjeran teret.
Što se tiče potrošača, možemo svi kupovati od ponedjeljka do subote, možemo ići u prodajne objekte koji su iznimka… Ne može netko zbog promjene potrošačkih navika reći da je to njegovo ustavno pravo. Moramo balansirati prava poslodavaca, prodavača i zaposlenika.”
Kako gledate na izbor Ivana Turudića?
“Ustavni sud i ja nemamo nikakve ovlasti kod postupka izbora glavnog državnog odvjetništva. Nije primjereno da ja to komentiram.”
U lipnju istječu mandati za 10 sudaca Ustavnog suda?
“Šest mjeseci prije isteka mog mandata obavijestio sam predsjednika sabora o tome. Time je moja uloga završena, sve je u nadležnosti sabora. Ako se ustavni suci ne izaberu do 7. lipnja, po Ustavu im se produžuje mandat do izbora novih, ali najdulje na 6 mjeseci.”
“Postavlja se često pitanje zašto mediji ne mogu prisustvovati na sjednicama Ustavnog suda. Nijedan ustavni sud u Europi ne dopušta da na njegovim sjednicama budu prisutni mediji. To je zato da se osigura potpuna neovisnost sudaca i da se spriječi eventualno reklamiranje pojedinih sudaca u medijima. Proučili smo sve, toga nigdje nema, ali postoji mogućnost savjetodavnih rasprava, javnih rasprava… Mi redovito objavljujemo priopćenja, dostupni smo svaki dan, vikendom… Uvijek objavljujemo dnevni red, zapisnik sa sjednica, sažetke… Znam što su mediji, nećete morati čekati 8 dana da se objave odluke. Mi smo jedan od najotvorenijih ustavnih sudova u Europi. Ali nemojte, molim vas, tražiti od nas nešto što nema niti jedan ustavni sud u Europi. Ja vas molim, već sam dosadan, ali prihvatite moje objašnjenje”, rekao je na kraju Šeparović.