Piše: Josip Milić
Prije koji dan milijarder Elon Musk je objavio da je njegova tvrtka Neuralink prvi put uspješno ugradila bežični čip u mozak čovjeka. Pacijent se, kaže, dobro oporavlja. Cilj ovoga eksperimentalnoga liječenja je pomoći nijemome da komunicira s okolinom preko računala. Plan je i da nepokretni, koji ne mogu koristiti svoje udove, pomoću računala i čipa u mozgu u budućnosti to postignu, rekao je Musk. Čovječanstvo se u prošlosti uvijek radovalo znanstvenom i medicinskom napretku. Ovo je možda prvi put da se mnogima koji su čuli za nove „medicinske izume“ ledi krv u žilama. Zašto?
Davni je san čovjeka izum robota koji bi zamijenio roba i radio teške i prljave poslove. Iako danas živimo u vremenu robotike očito je kako se ne može konstruirati robota koji bi vjerno kopirao čovjeka i imao njegove sposobnosti. Zato se može čovjeka pretvoriti u rob(ot)a. To se želi postići masovnim spajanjem ljudskoga mozga s tehnologijom, tzv. tehnološka nadogradnja mozga. Zagovaratelji kažu kako će se čovjekove sposobnosti umnogome poboljšati. Nastankom računala, Interneta, mobitela nastala je nova digitalna kasta ekstra-bogataša. Osim što su najbogatiji, oni već odavno ne skrivaju pretenzije da uz pomoć digitalne tehnologije postanu i vladari svijeta. Ovi multimilijarderi žele kreirati svjetske društvene tijekove određujući politike mnogih suverenih država. U vremenu corona krize kad su mnogi ostajali bez posla neki su se enormno obogatili kao osnivači Tesle, Microsofta, Google, Facebooka.
Čipirana svinja Gertruda
Elon Musk doživio je meteorski uspon u svijetu milijardera. Početkom 2020. s imetkom od 27 milijardi dolara ulazio je tek na popis 50 najbogatijih ljudi, da bi vlasnik Tesle kraj 2022. godine dočekao kao najbogatiji čovjek na svijetu s bogatstvom od 218 milijardi dolara. Prvi je obavio privatni let na Mars, a kaže kako planira uvesti i redovnu liniju. Ovaj je milijarder eksperimentalno ugradio mikro čip u glavu svinje Gertrude. Čip koji Gertruda ima u glavi prikačen je na njezin mozak, kako kaže Musk, a veličine je kovanice. Pomoću čipa predvidjeli su kretanje svinje s velikom preciznošću, koristeći podatke iz implantata veličine 23 milimetra. Tako nakon klonirane ovce Doly, imamo i čipiranu svinju Gertrudu. Čipiranje pasa je već odavno obveza za sve one koji žele s njima prelaziti granicu EU.
Vrijeme ”nadčovjeka”
Čipovi se ugrađuju u ljude još od 1998. „Mislim da će to biti budućnost kakvu želimo“ – predviđa ovaj milijarder. Mnogi se pitaju je li budućnost kakvu želimo ona u kojoj će oni imati kontrolu naših misli? Musk dodaje kako će elektroda u mozgu pomoći u liječenju Alzheimerove bolesti, demencije, povrede kičmene moždine, gubitka sluha, sljepila, paralize, depresije, do epileptičnih napada, anksioznosti, moždanog udara i oštećenja mozga. Imamo li novog spasitelja? Musku je cilj postići superkognitivnost ili nadčovjeka. Superkognitivnost nam je potrebna da nas obrani od umjetne inteligencije, robota, s kojima ćemo kad-tad doći u sukob, tvrdi Musk. Hoće li tehnokrati uspjeti ono što nisu uspjeli ni Hitler, ni Staljin – ovladati cijelim svijetom i sve ljude podrediti sebi? Sa strepnjom se pitamo hoće li nam digitalno doba, pod krinkom napretka i ljudskih prava, donijeti najveću diktaturu u povijesti? Hoće li ljudi postati softveri?
Najviše čipiranih u Švedskoj i Canadi
Ne zna se precizno koliko je ljudi od britanskoga znanstvenika Kevina Warwicka, koji je prvi, još 1998. ugradio mikročip, do danas čipirano. Prema riječima vlasnika tvrtke za proizvodnju čipova Dangerous Things samo njegova tvrtka je prodala između 150 000 i 200 000 čipova u zemlji i inozemstvu, uglavnom fizičkim osobama od 2013. kada je počela s proizvodnjom. U Švedskoj i Kanadi je najviše čipiranih. Zatim slijede SAD, Japan Danska i Francuska. Čipiranje se u Americi razlikuje od drugih po tome što se kod njih nastoji preko korporacija (posla) „privoljeti“ zaposlenike na čipiranje. Sve spomenute države u kojima je čipiranje otpočelo su bez problema donijele zakone o čipiranju, pa nema nikakva razloga misliti da tako neće biti i s ostalima. SAD su nadmoćnom većinom 346 glasova ZA i samo 66 glasova PROTIV donijele zakon koji odobrava da savezna vlada bude snažno uključena u projekt mikročipiranja svih ljudi i djece koji boluju od demencije, Alzheimerove bolesti, autizma i cijelog niza drugih bolesti s ciljem da se ovakve osobe mogu naći ako se izgube.
Čip se, za sada, ugrađuje dragovoljno
Izgradnja postrojenja u SAD-u u kojima se proizvode 3-nanometarski čipovi uz troškove razvoja stajala je oko 24 milijarde dolara, a masovna proizvodnja je započela 2022. godine. Je li logično da netko u SAD-u uloži tolike milijarde u tvornicu, a da već nije osigurao prodaju? Znanstvenici, pobornici čipiranja, govore kako čipiranje nije opasno. Čip nam zamjenjuje osobnu, putovnicu, zdravstvenu, bankovnu karticu, ključeve za kuću i auto i slično. Ukratko, lisnica, ni novčanice, ni kartice nam više neće trebati. Dogodi nam se neka nesreća na putu naša zdravstvena i svi podatci su s nama, u čipu. Čip se zasada ugrađuje u ruku, između prstiju i još uvijek dragovoljno. Veličine je zrna riže i ugradnja košta 180 dolara.
Postaje li upitna sloboda?
Inženjeri sa Sveučilišta Columbia su izmili čip koji se može zamijetiti tek pod mikroskopom, a u stanju je čovjeku mjeriti temperaturu. Vremenom bi uređaj mogao nadzirati i respiratorne funkcije, razinu glukoze i krvni tlak. Ovaj „dobroćudni uređaj“, kako ga od milja nazivaju njegovi izumitelji, nastao je kao spoj medicinske tehnologije i kibernetike te bi mogao pomoći u ranom upozoravanju na moguću pojavu neke nove pandemije. Čipovi nemaju namjenu praćenja, niti upravljanja ljudima nego tek olakšanje života, kažu švedski i kanadski znanstvenici. Da tomu nije baš tako, te da ipak postoje namjere kontrole ljudi izrijekom tvrdi Klaus Schwab u svojoj knjizi Veliki reset. On piše da je vrijeme za novi svijet te da se inteligentne čestice manje od zrnca pijeska mogu unijeti u ljudsko tijelo. U svojoj knjizi tvrdi kako alati četvrte industrijske revolucije omogućuju nove oblike nadzora i nove kontrolne mehanizme. Schwab nam tako najavljuje tehnološke nadzore i kontrolu. Etičko je pitanje pristaju li ljudi ugradnjom čipa na oduzimanje slobode? Bog nas je stvorio slobodne i nikada nam nije dirao u našu slobodu, to je oduvijek bila zadaća Božjega neprijatelja.