Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je Vlada želi što prije otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom jer ona zahtijeva jednakopravnost sva tri naroda, dok desni dio oporbe smatra da je njezin raspad vjerojatniji od ulaska u EU.
”Dodjela kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini je naš veliki uspjeh, jer smo se odlučno zalagali za takvu odluku Europske unije koja nije bila zajamčena, a sad se Hrvatska zalaže za sljedeći korak – otvaranje pristupnih pregovora što je prije moguće”, rekao je ministar u Hrvatskom saboru na predstavljanju Izvješća o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu.
BiH je na prvom mjestu među primateljima razvojne pomoći, napomenuo je Grilć Radman. Samo Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je oko 33 milijuna kuna za provedbu projekata u područjima zdravstva, obrazovanja, kulture. Međutim, susjedna je država suočena s brojnim prijetnjama, dodao je ministar, među kojima je istaknuo srpski separatizam i unitarizam koji je definirao kao preglasavanje manjina, javio je HRT.
”Onog trenutka kada BiH krene s pristupnim pregovorima, ona mora započeti s implementacijom pravnih stečevina koje podrazumijevaju jednakopravnost i ljudska prava. Mi ne možemo dopustiti da Hrvati u BiH postanu manjina koji će samo imati kulturu, izložbe i slično”, odgovorio je Grlić Radman HDZ-ovoj zastupnici Aniti Pocrnić Radoševć na pitanje napreduje li BiH prema EU članstvu.
Zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček naglasio je da je BiH disfunkcionalna država na svim razinama vlasti s ogromnim brojem ministara i dva entiteta koji nemaju zajednički stav ni o jednom važnom pitanju
”Mislite li da će BiH ikad postati punopravna članica EU s obzirom na to da bez dotacija iz inozemstva ona ne može opstati. Ona je čisti protektorat međunarodne zajednice, bojim se da će se prije raspasti nego postati punopravnom članicom”, rekao je Pavliček.
”BIH, ovakva kakvu je čine ovi diletantski međunarodni faktori, država bez smisla, bez perspektive, bez šanse, to je aksiom na kojem treba bazirati hrvatsku politiku”, kazao je zastupnik Ante Prkačin (Hrvatsko bilo).
Ministar Grlić Radman odgovorio je da ni on nije zadovoljan trenutnom situacijom, ali Vlada poduzima sve što može da ona bude bolja.
00Svake godine ipak vidimo određeni napredak, ali on se stječe kvalitetnim radom. Uzmite za primjer grad Ljubuški u koji se vraćaju povratnici iz Švicarske, iz Njemačke. To je za mene radost, to je za mene budućnost”, poručio je.
Resorni ministar također je istaknuo izbornu reformu kao jedan od najvećih izazova u politički turbulentnoj 2022. godini.
”Predsjednik Vlade održao je niz sastanaka s legitimnim političkim predstavnicima iz redova sva tri naroda radi postizanja dogovora o izbornoj reformi kako bi svi narodi mogli bit legitimno zastupljeni na svim razinama vlasti”, kazao je.
Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja Željko Komšić iako je izabran glasovima Bošnjaka, podsjetio je Grlić Radman, a dio odgovornosti za to vidi i u predsjedniku države Zoranu Milanoviću.
”Kada je 2006. prvi put prekršen Daytonski sporazum, on je u crvenim šuškavcima podupirao Komšića kao nelegitimnog predstavnika hrvatskog naroda, on nije izbran glasovima hrvatskog naroda”, ustvrdio je.
Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) ocijenila je HDZ-ovo zalaganje za izbornu reformu u BiH licemjernim.
”Čija je izborna reforma bila ovdje u Hrvatskoj? HDZ-ova, a svi drugi su isključeni iz političke participacije, ostali su bez mogućnosti da kažu svoj stav o formiranju izbornih jedinica, uključujući i ustavnopravne stručnjake”, rekla je Orešković.
”Nama je stabilnost, funkcionalnost BiH strateški interes i želimo da Hrvati u BiH ostvaruju sva ona prava koja im pripadaju po Washingtonskom sporazumu”, rekao je Grlić Radman.
”Sve više se hrvatski narod i svi hrvatski građani pretvaraju u građane drugog reda, svi oni koji nemaju stranačku iskaznicu HDZ-a. Prema tome, krajnje je vrijeme je da kažemo dosta, vrijeme je za sljedeće parlamentarne izbore”, poručuje Dalija Orešković.
”Gospodine Grlić Radman govoriti o zaštiti Hrvata u BiH je pretenciozno jer vaša vlada ne štiti ni Hrvate u Zagrebačkoj Dubravi. Recite mi je li vas imalo sram zbog toga što činite hrvatskim građanima”, izjavila je Karolina Vidović Krišto, saborska zastupnica stranke Odlučnost i pravednost.
”Svatko od nas ima i stid i sram. Najgore je kada nekome ode stid pa se ne zna vratiti. Govoriti o položaju Hrvata u BiH, znate nije dovoljno otići u Livanjski kraj, treba otići malo šire”, odgovorio je Grlić Radman.
Oporba: Hrvati u BiH nisu dobili potrebnu političku potporu
Dio saborske oporbe je tijekom rasprave o položaju hrvatskog naroda u BiH u 2022. godini upozorio na nedovoljnu političku potporu Republike Hrvatske hrvatskom narodu u BiH, suočenom s iseljavanjem i nesigurnošću u izbor svojih predstavnika u toj zemlji.
”Hrvati u BiH politički su obespravljeni, u stalnom strahu od preglasavanja”, istaknuo je Mostov Nino Raspudić u raspravi o Izvješću o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu.
Po njegovoj ocjeni, Hrvatima u BiH u 2022. izostala je politička potpora iz Hrvatske, potrebna da bi vratili ravnopravan status zajamčen Daytonskim sporazumom i to zbog mlake, poltronske politike u RH koja se više bavi budućim europskim karijerama svojih protagonista nego hrvatskim interesima.
Poručio je i da Klub Mosta ne može podržati ovo izvješće zbog izostanka konkretne političke pomoći Hrvatima u BiH.
Ponovno je otvorio pitanje tvornice za proizvodnju kečapa u Kruševu pokraj Mostara, rekavši da je Plenković prije četiri godine položio temeljni kamen, uz najavu da će ona zadržati 10 tisuća ljudi. Raspudić ju je nazvao “tipičnom političkom prevarom”, jer se ništa nije poduzelo da tvornica zaživi.
Bauk: Fućkaš EU koja Bosne nema
Arsen Bauk (SDP) je pak kao tri najaktualnije teme danas u BiH izdvojio pitanje državne imovine, pitanje stranih sudaca u Ustavnom sudu kao i usvajanja triju zakona potrebnih da se otvore pregovori s EU. Istaknuo je i da se legitimni predstavnici hrvatskog naroda u sva tri slučaja više slažu s predstavnicima Srba nego s predstavnicima Bošnjaka.
Poručio je da će Klub SDP-a primiti na znanje ovo vladino izvješće.
”Sigurnost i mir na prvom mjestu, rekao je Bauk podržavajući europski put BiH parafraziranjem izreke “Fućkaš EU koja Bosne nema”.
Ivana Posavec Krivec (Socijaldemokrati) također je poručila da se Hrvatima u BiH mora politički pomoći kako bi osjećali BiH kao zemlju u kojoj se mogu potpuno politički izraziti i realizirati svoje programe i ciljeve.
”Važno je da korupcija bude svedena na minimum i da se ljudi prestanu iseljavati iz BiH. Ulazak BiH u EU za Hrvatsku ima strateški značaj”, poručila je.
Pavliček: Broj Hrvata u BiH se drastično smanjio
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) upozorio je da su Hrvati izgubili brojna prava u mirnodopskom razdoblju BiH, nakon potpisivanja mirovnih sporazuma.
Broj Hrvata u BiH drastično smanjio od 750.000 godine 1991. na sadašnjih svega 350.000, o čemu, kaže Pavliček, govore aktualne procjene.
Upozorio je na netransparentno trošenje novca iz RH u BiH te ocijenio da je BiH nefunkcionalna država na svim razinama vlasti.
”Ovako nefunkcionalna BiH neće nikada ući u EU. Prije će se EU raspasti”, ocijenio je.
Bušić: Vlada je učinila jako puno
Zdravka Bušić (HDZ) ustvrdila je da je Vlada RH učinila jako puno, da izvješće sadrži na tisuće projekata, stipendija i oblika potpore zaštiti prava Hrvata u BiH. Izdvojila je potporu strateškim institucijama, poput sveučilišta i HNK u Mostaru.
”Ova je vlada prva 2022. osvijestila problem da su Hrvati u BiH u nepravednom položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH”, rekla je Bušić te istaknula da je hrvatska diplomacija uspjela uvjeriti međunarodnu zajednicu u potrebu da se izbjegne još jedno preglasavanja Hrvata.
Kao rezultat tih napora izdvojila je da su u listopadu 2022. donesene potrebne izmjene izbornog zakona u BiH što je pokazalo, poručila je, da je Republika Hrvatska u stanju zaštititi svoje građane u drugim državama