Iako je u Sudu Bosne i Hercegovine trebalo početi suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za ratne zločine počinjene nad Hrvatima na području Bugojna, ono je danas odgođeno kako bi se Cikotićeva odbrana stigla upoznati s obilnim dokaznim materijalom.
Na statusnoj konferenciji je predsjedateljica Sudskog vijeća Tanja Curović pojasnila da je obrana 11. ožujka zatražila da se odgodi početak suđenja kako bi se mogla upoznati s obilnim dokaznim materijalom.
Cikotićeva braniteljica Edina Rešidović je kazala da je tim obrane tek prije dva mjeseca dobio punomoć od optuženog i nisu stigli proučiti sav materijal, te su 8. ožujka dobili 31 DVD dokaznog materijala.
“Ovo su neke materijalne činjenice zašto obrana nije za dva mjeseca stigla se pripremiti za početak“, kazala je Rešidović. Ona je, između ostalog, navela da se radi o obimnom i složenom predmetu i da je nemoguće da, nakon izjašnjenja o krivnji, suđenje počne prije zakonskog roka.
Tužiteljstvo je navelo da planira saslušati 64 svjedoka, a četiri će biti zaštićena. Tužiteljstvo nije imalo prijedloga u pogledu utvrđenih činjenica. Tužitelj Mladen Vukojičić je kazao da je malo nezahvalno odrediti vrijeme potrebno za saslušanje svjedoka ali bi, prema okvirnoj procjeni Tužiteljstva, bilo potrebno 25 ročišta, a za vještake i materijalne dokaze sedam.
Sutkinja Curević je sugerirala Tužiteljstvu da prilagodi optužnicu, s obzirom na to da je ona djelomično potvrđena. Optužnicom je bio obuhvaćen i Tahir Granić, ali Sud je odbio optužbe u odnosu na njega zbog nedostatka dokaza, dok je potvrdio u odnosu na Mlaću i Cikotića.
Podsjećamo, Mlaćo i Cikotić koji su optuženi za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima, izjasnili su se na Sudu BiH u Sarajevu kako se ne osjećaju krivima ni po jednoj tački optužnice.
Prema navodima iz optužnice njih dvojica optuženi su za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika tijekom ratnoga sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993. godine.
Za Mlaću je navedeno kako je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sačinio popis onih koji će biti ubijeni. Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu, dok su ostali odvedeni na obližnju planinu Rostovo i tamo ubijeni, a njihova tijela pokopana na skrivenom mjestu.
Nakon rata posmrtni ostaci četvorice ubijenih pronađeni su i ekshumirani, a za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga. Procjena je kako lokalitet Rostova skriva ostatke najmanje još 15 ubijenih Hrvata.
Zapovjednik operativne skupine
Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednik operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je izdavao naredbe da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama gdje su ujedno bili “živi štit”. Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotić je uz to propustio spriječiti zlostavljanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeo mjere kako bi spriječio i kaznio počinitelje.
Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna, Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića te nekadašnjeg oficira Armije BiH Tahira Granića. Sud BiH optužnicu protiv Mlaće i Cikotića potvrdio je u siječnju, a odbacio je dio optužnice koji se odnosio na Granića koji je zapovijedao 307. brigadom Armije BiH. Sud je ocijenio kako tužiteljstvo nije prikupilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je on naložio odvođenje zarobljenika na prisilni rad.
Dževad Mlaćo je i nakon rata godinama bio na čelu bugojanske općine te je obnašao dužnosti u Stranci demokratske akcije (SDA), dok je Selmo Cikotić kao kadar te stranke bio na pozicijama državnog ministra sigurnosti, a potom i obrane. Zbog zloupotrebe položaja i ovlasti dok je vodio Ministarstvo obrane Cikotić je prošle godine osuđen na tri godine zatvora.