Forto:Screenshot
Šef NATO-a Jens Stoltenberg ponudio je revolucionarnu ideju u načinu na koji savez financira i naoružava Ukrajinu, no njegov plan izazvao je mješovitu reakciju ministara vanjskih poslova NATO-a u srijedu.
Ideja glavnog tajnika je ukloniti politiku i neizvjesnost iz vojne pomoći Ukrajini uspostavom petogodišnjeg fonda od 100 milijardi eura te da savez preuzme veću ulogu u organiziranju naoružanja za Kijev, prenosi Hrvatska danas.
– Moramo osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini na duge staze – rekao je Stoltenberg uoči sastanka, ‘tako da se manje oslanjamo na dobrovoljne doprinose, a više na obveze prema NATO-u. Manje na kratkoročne ponude, a više na višegodišnje obaveze.‘
Motiv cijele akcije je ono što se događa u Washingtonu, gdje je prijedlog zakona o vojnoj pomoći od 60 milijardi dolara zaustavljen u Kongresu zahvaljujući otporu nekih zastupnika iz Republikanske stranke i njihovog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa. Iako je Stoltenberg izbjegavao spominjati Trumpa, jasno je dao do znanja da je situacija u Washingtonu zabrinjavajuća.
– Svaki dan odgađanja odluke Sjedinjenih Država o pružanju veće potpore Ukrajini ima posljedice na bojnom polju – rekao je, dodajući da je Rusija sada u stanju ‘nadmašiti Ukrajinu oružjem‘. Plan glavnog tajnika preokrenuo bi sadašnju ulogu NATO-a. Većina od 32 članice saveza opskrbljuju Ukrajinu vojnom pomoći i novcem kroz Ramstein format pod vodstvom SAD-a, koji organizira oružje za Ukrajinu.
Ako bi NATO preuzeo kontrolu nad tim tijelom, to bi značilo da savez nadilazi svoju prethodnu ulogu, piše Politico: – Jača uloga NATO-a u koordinaciji i pružanju potpore način je da se ovaj rat završi pobjedom Ukrajine – rekao je Stoltenberg.
Jedan prijedlog je da članice NATO-a doprinesu fondu od 100 milijardi eura prema veličini svog gospodarstva. To bi smanjilo ukupni udio koji plaćaju SAD i potkopalo argument koji koristi Trump da europski saveznici ne pomažu dovoljno.
Stoltenberg je umanjio strahove da bi veća uloga NATO-a oslabila američku nazočnost te je istaknuo dvostruku ulogu Christophera Cavolija, zapovjednika američkog Europskog zapovjedništva i vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi.
– General Cavoli je američki zapovjednik u Europi, ali general Cavoli je također zapovjednik NATO-a u Europi – rekao je Stoltenberg.
No, takva radikalna promjena politike NATO-a treba odobrenje svih članica.
Iako je glasnogovornica NATO-a Farah Dakhlallah rekla da su se ministri ‘složili da krenu naprijed s planiranjem veće uloge NATO-a u koordinaciji pomoći Ukrajini‘, rasprave će se vjerojatno nastaviti do summita u srpnju u Washingtonu. Prva reakcija u srijedu od strane ministara na proslavi 75. obljetnice saveza u četvrtak u Bruxellesu bila je mješovita.
– Podržavamo napore glavnog tajnika NATO-a za Ukrajinu unutar Sjevernoatlantskog saveza – rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski. Za Tursku je također rečeno da se slaže s tom idejom, rekao je dužnosnik NATO-a upućen u to pitanje.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da je neophodno stvoriti ‘pouzdane, dugoročne strukture‘ za pomoć Ukrajini.
Ali postoje i nedoumice… Nakon prezentacije, neki su ministri zakolutali očima na brojku od 100 milijardi eura, pitajući se odakle im, rekao je diplomat koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman. Hadja Lahbib, belgijski ministar vanjskih poslova, upozorio je: ‘Opasno je davati obećanja koja ne možemo održati.‘
Neke zapadnoeuropske zemlje brinu se da bi davanje NATO-u toliko novca i moći potkopalo napore da Europska unija igra veću ulogu u obrani. Prijedlog NATO-a također je izazvao mnogo pitanja o detaljima. Ključno je pitanje sastoji li se financijski cilj od svježeg novca ili je samo sastavljen od postojećih programa koje saveznici pojedinačno šalju Ukrajini.
Diplomati su upozorili da je rasprava o financiranju još uvijek u vrlo ranoj fazi, ukazujući na Stoltenbergovo odbijanje da javno prizna iznos koji je uključen u njegov prijedlog.
– Moramo izračunati koliko Ukrajini treba da zadrži svoju demokraciju, suverenitet i teritorijalni integritet. A kada budemo imali taj iznos, moramo odlučiti kako ćemo ga dobiti – rekao je španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó inzistirao je na tome da je NATO samo obrambeni savez.
– Mađarska će odbiti svaki prijedlog koji bi je transformirao u ofenzivni savez jer bi to dovelo do ozbiljne opasnosti od eskalacije – rekao je prije sastanka, dodavši: ‘Ovo nije rat Mađarske, a nije ni rat NATO-a‘.
Ipak, Stoltenberg je inzistirao da će stvaranje veće izvjesnosti o tome kako se Ukrajina naoružava i financira također poslati jasnu poruku Kremlju: – Vidimo da Rusija pokušava dobiti ovaj rat tako što nas samo čekaju – rekao je.
– A onda moramo odgovoriti slanjem jasne poruke praktične potpore, financijske potpore i institucionalnog okvira koji osigurava da smo tu dugoročno kako bismo mogli okončati rat – zaključio je Stoltenberg, prenosi Hrvatska danas pisanje Jutarnjeg lista.