Foto:Wikipedia
Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić bila je gošća Newsrooma gdje je govorila o pregovorima nakon izbora. Pritom je zazvala veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a, pritom ignoriravši odluku velike većine birača. Naime, brojke pokazuju kako je većina birača glasala od centra na desno.
Zbroj glasova koje su pojedine stranke na parlamentarnim izborima dobile u cijeloj Hrvatskoj pokazuje da odnos snaga ne bi bio znatno drugačiji ni da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. Apsolutni zbroj glasova ne može se smatrati relevantnim zbog specifičnih okolnosti koje se odnose na izborne jedinice. Ali može poslužiti kao mogući pokazatelj volje birača. HDZ-ove liste dobile su ukupno 729.949 glasova, gotovo 200.000 glasova više od SDP-a, koji je dobio 538.748 glasova. Kad HDZ-u pribrojimo Domovinski pokret i Most, a SDP-u Možemo, jasno je kakva je volja birača.
Pusić oštro protiv DP-a
Pusić je odgovorila ima li premijer Andrej Plenković šanse za poziciju na europskoj razini.
“Šanse ima, on je dugogodišnji premijer jedne države članice, član je Europske pučke stranke. Ako se kandira Ursula von der Leyen Plenković se neće kandidirati, a ako odustane mislim da je to onda moguće, ali ima zabrinjavajuće posljedice za našu domaću situaciju. Naša domaća situacija je puno opasnija nego što se čini. Na dnevnom redu je puno važnija tema, a to je da jedna mala stranka koja je dobila preko devet posto glasova se sada stavlja u poziciju da hrvatskim građanima kroji pravu i diktira politiku. To je Domovinski pokret, stranka koja je sigurnosno i politički opasna i za državu i za građane i koja je pri tome dobila jednoznamenkasti rezultat na izborima, a postavlja se u poziciju određivanja što će se događati”, objasnila je Pusić.
“Nalazimo se u velikoj opasnosti da stranka s malim rezultatom povuče Hrvatsku prema ekstremnoj desnici i tome se treba suprotstaviti. Ovo bi bio trenutak za potez predsjednika Republike da kaže da je Hrvatskoj potrebna Vlada nacionalnog spasa u kojoj će se dogovoriti četiri ili pet stvari koje će se napraviti i nakon toga treba ponovno ići na izbore. To bi bila Vlada SDP-a i HDZ-a i koja ne bi mogla biti dugoročna, ali bi mogla spasiti Hrvatsku od ekstremne situacije i ruskog utjecaja otvorene desnice”, dodala je.
Pusić je komentirala može li se takav scenarij ostvariti: “To je prilično niskorazinski i neodgovorna politika koja prati kampanje, ali u ovom trenutku je situacija puno ozbiljnija i pitanje je odgovornosti za zemlju i kome smo mi prepušteni. Ove dvije grupacije su dobile preko 2/3 zastupnika, oni nisu partneri i ne mogu biti dugoročni partneri, ali mogu biti privremeno rješenje do novih izbora. To bi trebao reći predsjednik Republike jer ni jedna od te dvije stranke nema ni snage ni hrabrosti da tako nešto predloži jer se boje da će ispasti izdajnici svojih birača”, rekla je.
Politički angažman Vesne Pusić
Podsjetimo, Vesna Pusić bila je članica HNS-a od njegovog osnivanja 1990. do lipnja 2017. Bila je s bratom Zoranom, te Ivom i Slavkom Goldsteinom osnivač Erasmus Gilde, projektom „za promicanje kulture demokracije“.
Od projekata ove organizacije pamti se okrugli stol “Srbi i Hrvati”, održan u jeku rata, od 20. do 22. studenog 1993. u muzeju Mimara koji je okupio 41 sudionika iz Srbije i Hrvatske, prenosi Narod.hr.
Bila je među potpisnicima pisma 1993. kojim se tražila ostavka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Godine 2000. postala je saborska zastupnica. Iste je godine izabrana za predsjednicu HNS-a nakon što je Radimir Čačić postao ministar u vladi Ivice Račana.
Tijekom rasprave u Saboru 2001. izjavila je kako je Hrvatska bila agresor u BiH zbog čega joj je predsjednik Sabora udijelio usmenu opomenu.
Nakon izbora 2003. i pobjede koalicije Ive Sanadera postala je potpredsjednica Sabora. Bila je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a.
Karijera Pusić u HNS-u
Predsjednica HNS-a bila je dva mandata, do 2008., kada se na čelo stranke vratio Radimir Čačić.
Godine 2009. kandidirala se na predsjedničkim izborima. Osvojila je 7, 25 posto glasova.
Nakon pobjede Kukuriku koalicije 2011. postala je ministrica vanjskih i europskih poslova u vladi SDP-ovca Zorana Milanovića.
Nominirala se za glavnu tajnicu UN-a, ali je od kandidature odustala jer je smatrala kako njezine šanse za izbor na tu funkciju nisu realne.
U lipnju 2017. prestaje biti članicom HNS-a i nastavlja obnašati zastupničku dužnost u Saboru kao članica stranke Građansko liberalni savez (GLAS).
‘Neću biti na listama. Ovo je kraj ove vrste karijere i aktivne politike, kraj komentiranja i pisanja o politici nije’, izjavila je Pusić 2020.
Iako od tada nije u politici, lijevi mediji redovito je ugošćuju i daju joj prostor za komentare.