Piše: Josip Milić
Izbori za EU parlament su evo već počeli i nekih europskim državama, a kod nas kampanja ulazi u samu završnicu. Zanimljivo je to da je korupcija bila top tema travanjskih izbora gdje se pokušala stvoriti i tzv. „antikorupcijska koalicija“. Stranke okupljene oko SDP-a i Mosta su tvrdile kako je sva korupcija skoncentrirana u HDZ-u i kako će se problem korupcije jednostavno riješiti rušenjem HDZ-a s vlasti. Birači nisu takvu kampanja shvatili osobito vjerodostojnom i ta koalicija je, kao što znamo, loše prošla na izborima. Suludo je reći kako je korupcija vezana samo za jednu stranku. Ona duboko prožima čitavo društvo i čitavo joj se društvo u cijelosti i odlučno mora suprotstaviti kako bi ju se iskorijenilo. Prema istraživanju Tranparensy internationala građani smatraju da je najviše korupcije u politici, potom u policiji, carini, zdravstvu i pravosuđu. Korupcija je i dalje tu, ali nije tema EU izbora. Možemo li išta naučiti od ostalih EU zemlja kako je se riješiti? EU ima stotinu mana, ali da je u većini uspjela iskorijeniti korupciju to je istina. Kako i na koji način? Vidimo da EU i te kako pomno prati tijek novca koji se dodjeljuje iz njezinih fondova pa i da je većina optuženih i smijenjenih ministara mislila kako se na tolike milijune eura može očešati i za sebe zadržati određeni postotak. Vidimo da im nije uspjelo i da ih je tridesetero smijenjeno i da će najvjerojatnije većina njih završiti iza rešetaka. Jedan od glavnih razloga odlaska mladih iz Hrvatske jest korupcija. Kako je zaustaviti i omogućiti povratak mladih.
Korupcija – rak rana društva
Još je starogrčki filozof Platon u svome djelu Država napisao kako je za državu bitno da se jasno odrede ljudske kompetencije, tj. bitno je tijekom školovanja odrediti tko je za kojeg posla, za koji ima afinitet, i da svatko radi ono za što je stvoren. Oni koji su hrabri trebaju biti vojnici, oni koji su radišni trebaju biti zanatlije, oni koji vole učiti trebaju biti vladari države, rekao je Platon. Nažalost, kod nas se koruptivnim načinom gleda osigurati sigurna budućnost u npr. profitabilnom državnom poduzeću gdje je dobra plaća ne vodeći računa je li ta osoba za to radno mjesto. Korupcija u zapošljavanju koja je sveprisutna, odnosi se na neetičke i nezakonite radnje prilikom zapošljavanja, gdje se prednost daje pojedincima na osnovu mita, veza ili nepotizma umjesto na osnovu njihovih kvalifikacija i sposobnosti. Ova vrsta korupcije se manifestira na različite načine: nepotizam: zapošljavanje članova obitelji ili prijatelja bez obzira na njihove kvalifikacije; kronizam: davanje poslova osobama iz kruga prijatelja ili političkih saveznika; mito: prihvaćanje ili davanje mita u zamjenu za zapošljavanje ili unapređenje; favoritizam: davanje prednosti određenim kandidatima na osnovu subjektivnih ili neprikladnih kriterija.
Posljedica korupcije u zapošljavanju je smanjena efikasnost i produktivnost, demotivacija zaposlenih, nejednakost i diskriminacija, pogoršanje društvene nejednakosti i diskriminacije prema kvalificiranim kandidatima koji sreću traže u pravednijem društvu.
Kako se suprotstaviti korupciji?
Najgora korupcija je ona pri zapošljavanju. Kako bi se što više suzbila, treba uvesti transparentne procese zapošljavanja i mehanizme za prijavljivanje nepravilnosti, uspostaviti povjerljive kanale za prijavu koruptivnih praksi bez straha od odmazde, jasno odrediti sankcije i kazne za sve koruptivne počinitelje, te dosljedno primjenjivati zakonske i disciplinske mjera protiv onih koji se bave korupcijom.
„Podrška sindikalnom organiziranju.“ Sindikati igraju ključnu ulogu u zaštiti prava radnika. Povećanje sindikalne prisutnosti među mladim radnicima može pomoći u borbi protiv korupcije što ima za posljedicu bolje plaće i uvjete rada. Potrebno je poticati sindikalno organiziranje kroz zakonodavne mjere koje olakšavaju osnivanje i djelovanje sindikata u svim sektorima.
Borba protiv korupcije nikada neće biti cilj vladajuće elite jer oni jednostavno smatraju da su izabrani da budu povlašteni, a ne da služe za opće dobro. Na borbu protiv korupcije ih jednostavno zajedničkim akcijama društvo treba prisiliti.
Kombinacijom ovih mjera, društvo može postići održivo rješenje problema korupcije i malih plaća što će dugoročno doprinijeti ekonomskoj stabilnosti i boljim životnim uvjetima za sve i ne samo zaustaviti odlazak mladih nego i potaknuti one koji su napustili Domovinu da se vrate i osnuju svoje obitelji u Lijepoj svojoj.