Piše:Josip Milić
Vjerojatno vas koji pratite sredstva javnoga priopćavanja nije mimoišao podatak da je prošle godine Katoličku crkvu u Njemačkoj (u daljem tekstu KCNJ) napustio, prema navodima Njemačke biskupske konferencije, 402 694 vjernik. Najveći broj izlazaka iz Crkve zabilježen je 2022., više od 520 000. Ovaj trend nije od jučer. Godine 2016. iz KCNJ je izašlo 300 000 vjernika.
Masovno napuštanje Crkve
Zanimljiv je podatak da je te 2016. godine ta ista Crkva od države dobila šest milijardi eura iz proračuna. Za većinu vjernika u KCNJ grijeh više ne postoji pa se skoro nitko ne ispovijeda, ali se skoro svi pričešćuju. Što se tiče napuštanja kod protestanata je situacija za nijansu bolja. Evangeličku Crkvu je, prema njezinim navodima u 2023. napustilo 380 000 članova. Krajem prošle godine Evangelička crkva je brojala oko 18, a Katolička oko 20 milijuna vjernika. Udio kršćana (i katolika i evangelika) je tako u Njemačkoj od 2021. godine spao ispod 50 posto. Predsjednik Njemačke biskupske konferencije limburški biskup Georg Bätzing, izjavio je kako brojke pokazuju da se Crkva nalazi u općoj krizi.
Rješenje u sinodalnom putu?
Kao izlaz iz krize biskupi su skloni reformama, koje se nazivaju sinodalne. Izgradnja sinodskoga vijeća, strukture čiji je cilj obnašanje stvarne vlasti u nacionalnom katolicizmu, uz sudjelovanje i biskupa i laika, vodi stvaranju vlastite, izvorne upravljačke strukture u KCNJ. Ovomu se otvoreno protive vodeći kardinali Rimske kurije tvrdeći kako nema kanonskih opravdanja za djelovanje Sinodalnoga vijeća. Tek nekolicina njemačkih biskupa kao što su Stefan Oster iz Passaua, Gregor Maria Hanke iz Eichstätta, Rudolf Voderholzer iz Regensburga su se distancirali od rada većine. Jedan od najglasnijih kritičara njemačkog Sinodalnog puta je kardinal Rainer Maria Woelki, nadbiskup Kölna. On je upozorio da su njemačke reforme opasne i da bi mogle dovesti do raskola u crkvi te da njemački biskupi moraju slijediti upute iz Rima i da ne mogu sami donositi odluke koje se tiču cijele crkve. Čak je i papa Franjo izrazio zabrinutost zbog uspostavljanja upravljačkih tijela u KCNJ koja bi činili laici i klerici. S druge strane, biskup Georg Bätzing, predsjednik Njemačke biskupske konferencije, istaknuo je da je Sinodalni put važan korak prema obnovi crkve i da njemački katolici imaju pravo sudjelovati u oblikovanju svoje vjerske zajednice. Bätzing je naglasio da njemačka crkva neće odustati od svojih reformi unatoč pritiscima iz Vatikana. Ovo sve dovoljno govori koliko je situacija napeta i koliko malo nedostaje da opet u Njemačkoj dođe do crkvenog raskola. Onaj prošli iz 1517. godine je bio i te kako krvav, rezultirao je Tridesetogodišnjim ratom od 1618. do 1648. koji je Europu prepolovio.
Zajedništva s općom Crkvom u KCNJ već dugo nedostaje, barem u pogledu doktrine i morala. U nekim se biskupijama, uz suglasnost ili čak poticaj biskupa, propovijeda vjera bliža liberalnom protestantizmu nego katolicizmu.
Sinodalni – homoseksualni put
Isticanje LGBT zastava po crkvama je postalo moda. Sinodalni put odobrio je dokument u rujnu 2022. u kojem se navodi da homoseksualni čini „nisu grješni“ i „nisu intrinzično zlo“, što je izričito u suprotnosti s katoličkim učenjem. Četrdeset od 56 njemačkih biskupa (71%) glasalo je za tekst koji predlaže preokret crkvenog učenja o homoseksualnosti.
Oni bi raspravljali o zataškavanju seksualnih zlostavljanja, ređenju žena i homoseksualaca za svećenike, ukidanju celibata za svećenike te ponovnom vjenčavanju već prije crkveno oženjenih pa razvedenih parova. Dilemu ređenja žena definitivno je razriješio sv. Ivan Pavao II. u apostolskom pismu Ordinatio sacerdotalis iz 1994. godine. Svećeničko ređenje rezervirano je samo za muškarce. I papa Franjo u više je navrata jasno rekao da odluka sv. Ivana Pavla II. da ređenje pridrži za muškarce ostaje na snazi.
Što se pak tiče ređenja homoseksualaca tu je izričit bio papa Benedikt XVI. u uputama iz 2005. godine, koje je on potpisao Kongregacija za katolički odgoj ponovila je stav Crkve da u skladu s Kongregacijom za bogoštovlje i stegu sakramenata, smatra potrebnim jasno reći da Crkva, iako duboko poštujući osobe o kojima je riječ, ne može primiti u bogoslovno sjemenište ili u Sveti red one koji prakticiraju homoseksualnost, pokazuju duboko ukorijenjene homoseksualne sklonosti ili podržavaju takozvanu gay kulturu.
Unatoč tomu, rektor katoličkoga bogoslovnog sjemeništa u Münchenu vlč. Wolfgang Lehner izjavio je da dopušta otvoreno homoseksualnim muškarcima da uđu u sjemenište i budu posvećeni za svećenike. Bogoslovno sjemenište sv. Ivana Krstitelja u Münchenu pripada jurisdikciji kardinala Reinharda Marxa, nadbiskupa Nadbiskupije München i Freising. Marx je bio na čelu Njemačke biskupske konferencije od 2014. do 2020. te je nepokolebljivi zagovornik i vođa Sinodalnog puta.
Crkva u Njemačkoj protiv AfD-a, a za LGBT
Uz ove interne crkvene debate, njemačka Katolička crkva zauzela je čvrst stav protiv stranke Alternativa za Njemačku (AfD) nazivajući ih ekstremnim desničarima koji su opasni za društvo. Predsjednik Njemačke biskupske konferencije, biskup Georg Bätzing, aktivno je sudjelovao u prosvjedima protiv AfD-a. I dok KCNJ svake godine broji stotine tisuća manje vjernika, dotle AfD svake godine broji desetine tisuća više članova koji možda u ovoj stranci nalaze ono što su očekivali naći u svojoj Crkvi.
Priprava za Antikrista
Analizirajući aktualno stanje francuski biskup Marc Aillet proročki kaže kako distanciranje Crkve od poslanja – pozivanja ljudi na obraćenje, zajedno s opsjednutošću strukturalnim reformama, rizicima od raskola, podjela unutar Crkve i prijetnjom koju tehnološki napredak predstavlja u pogledu kontrole nad slobodom i savjesti, sve to podsjeća na ono što Crkva naučava o dolasku Antikrista.
Njemačkoj treba duhovna obnova
I zaista rješenje iz krize vjere, kako u Njemačkoj tako i u cijelome svijetu, je vrlo jednostavno. Povratak zdravoj duhovnosti, molitvi, postu o kruhu i vodi, čitanju Svetoga pisma. Izgrađujući osobnu ljubav prema Bogu i bližnjemu živo svjedočimo vjeru i gradimo civilizaciju ljubavi na koju nas je pozvao Ivan Pavao II. Čineći tako vraćamo se na staze prve Crkve, Crkve iz Djela apostolskih.
Ređenje žena ili homoseksualaca, ponovno vjenčavanje oženjenih ili neke druge tehničke reforme sigurno neće pomoći da prevladamo trenutnu krizu vjere, osobito na Zapadu. Samo duhovna obnova vodi iz duhovne krize suvremenoga čovjeka u današnjem materijalističkom svijetu. Ne moguće je da to biskupi u Njemačkoj ne vide, ili možda vide, ali namjerno ne žele sprovesti?