Washington D.C., sjedište vlasti Sjedinjenih Američkih Država, odražava snažan utjecaj masonerije, tajnog društva kojem su pripadali mnogi osnivači SAD-a, uključujući prvog predsjednika, Georgea Washingtona. Naročito je to slučaj a zgradom Kapitola, sjedištem zakonodavne vlasti, izgrađenoj u neoklasičnom stilu, a koja je simbolično i arhitektonski prožeta masonskom simbolikom, što se vidi u njegovim proporcijama, kolonadama i dekoraciji, piše Stav.ba.
Izgradnja Kapitola započela je 1793. godine, u vrijeme kada su Sjedinjene Države bile nova i rastuća nacija, formirana na temelju prosvjetiteljskih ideala jednakosti i slobode. Ovi ideali, koje je promicala masonerija, našli su svoj izraz u Ustavu SAD-a iz 1787. godine, kojim je uspostavljen republikanski, federalni i demokratski sistem vlasti. Kapitol je zamišljen kao simbol nove nacije i njenog sistema vlasti, te je bio ključan za stvaranje identiteta Sjedinjenih Država.
Gradnja Kapitola bila je timski rad nekoliko arhitekata, od kojih su mnogi bili masoni. Pierre Charles L’Enfant, francuski arhitekt koji je projektirao urbani plan Washingtona, bio je član masonerije, kao i William Thornton, autor prvobitnog projekta Kapitola. Učestvovali su i drugi masoni, uključujući Georgea Hadfielda i Benjamina H. Latrobea. Ovi arhitekti su Kapitolu dali neoklasičan izgled, inspirisan klasičnom arhitekturom, ali i prožet masonskom simbolikom.
Ceremonija polaganja kamena temeljca Kapitola 18. septembra 1793. godine bila je masonski ritual, predvođen Georgeom Washingtonom, koji je tada bio veliki majstor lože Alexandria u Virginiji. Washington je, noseći masonski kecelju i koristeći masonske alate poput srebrne lopatice, kutomjera i kompasa, predvodio povorku koja je simbolično označila početak izgradnje zgrade. Masonski simboli, poput skvara i kompasa, prisutni su u dekoraciji Kapitola, a bog Hermes, povezan s hermeneutičkom tradicijom, istaknuto je prikazan unutar kupole.
Tokom vremena, Kapitol je prošao kroz nekoliko faza izgradnje i proširenja, ali njegova veza s masonerijom ostala je trajna. Čak i američka papirna valuta sadrži masonske simbole, što dodatno naglašava utjecaj ovog tajnog društva na američku državu. U 19. stoljeću, tokom rekonstrukcije i proširenja Kapitola, masonski simboli i principi ponovno su integrisani u arhitektonske planove. Kupola koja danas krasi Kapitol, inspirisana pariškim Los Inválidos, također je simbolički povezana s masonskim idealima.
Kapitol nije samo sjedište zakonodavne vlasti, već i simbol masonske vizije napretka, slobode i bratstva. Njegova simbolička uloga u američkoj povijesti i društvu jasno odražava dominaciju masonerije u formiranju i oblikovanju nove američke države. Kroz svoju arhitekturu i ceremonije, Kapitol ostaje trajni podsjetnik na masonske korijene i njihovu ulogu u stvaranju moderne Amerike.