Petak, 4. travnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

OBLJETNICA PROBOJA IZ LASLOVA 152 dana obrane, četiri u okruženju, krenuli su kroz kukuruze, onda je u mjesto ušao srpski zločinac Arkan

Obrana Laslova trajala je čak 152 dana i bila je prva linija južne obrane Osijeka, udaljenog samo 19 kilometara. Nakon 18. studenoga i pada Vukovara te 20. studenoga i pada Ernestinova, mjesto je četiri dana bilo u potpunom okruženju. Kako prepričavaju svjedoci, četnici su svako jutro u šest iz Palače puštali ‘Marš na Drinu’, a zapovjednike su pozivali na predaju uz obećanje da će s vojnicima postupati prema Ženevskoj konvenciji.

23.studenoga odlučeno je – 257 branitelja i civila, među kojima i 27 ranjenika, krenulo je u proboj prema Ivanovcu.

Prvu grupu od 120 ljudi vodio je jedan od zapovjednika Ištvan Mihalik, a u proboj su krenuli u 16:30. Trebali su osigurati prolaz drugoj skupini u kojoj su bili ranjeni, a koju je vodio zapovjednik obrane Ladislav Kočiš.

Kroz gustu maglu probili su se kroz Bobotski kanal i kukuruze, a četnici su bili toliko blizu da su ih vidjeli kako pale cigarete. Kroz kukuruz je morala biti grobna tišina… Prva grupa do Ivanovca je došla u četiri sata ujutro, a druga u pet.

Čim su došli u Ivanovac, javili su se u zapovjedništvo obrane Osijeka Branimiru Glavašu, koji je poslao hitnu pomoć kako bi ranjene odvezla u bolnicu.

Zanimljivo je da su Laslovo branili i legendarni zapovjednik Prvog internacionalnog voda Jorge Eduardo Rozsa Flores – Chico, ubijen 2009. u Boliviji pod optužbom da je planirao atentat na predsjednika Eva Moralesa, te John Kosich, američki Hrvat koji je u Chicagu kupio jednosmjernu kartu za Hrvatsku.

U internacionalnom vodu bilo je Amerikanaca, Španjolaca, Mađara, Slovenaca, a mjesto su branili dečki iz cijele Hrvatske.

Nažalost, sa sobom nisu mogli ponijeti tijela poginulih suboraca, a tri starice nisu htjele napustiti svoj dom. U Laslovo su 24. studenoga 1991. ušli Željko Ražnjatović – Arkan i njegovi četnici koji su zaklali starice, a na televiziji ih prikazali kao žrtve ustaša…

Na današnji dan 1991. godine palo je Laslovo.

Laslovo je branila uistinu cijela Hrvatska, ali i svijet. U prvom internacionalnom vodu koji je tada imao tridesetak ljudi bili su Amerikanci, Španjolci, Mađari, Slovenci. Kasnije je taj vod brojio više od 100 ljudi i pridružen je 160. brigadi HV-a.

Laslovo je puna 152 dana bilo prva crta južne obrane grada Osijeka.

Tu crtu obrane držalo je sve do 20. studenoga 1991. godine kad je okupirano Ernestinovo, a Laslovo je ostalo u trodnevnom potpunom okruženju. Nakon što je poginulo deset branitelja, bez hrane, streljiva i lijekova za brojne ranjenike, zapovjedništvo obrane sela donijelo je najtežu odluku, odluku o napuštanju sela i proboju do slobodnog Ivanovca.

Sredinom studenoga zbog silnog granatiranja više nije bilo čitave zgrade, branitelji su se kretali samo onoliko koliko je bilo prijeko potrebno, životi svih u Laslovu visjeli su o tankoj niti. A onda je palo Ernestinovo i ostali smo u potpunom okruženju. Panike nije bilo iako su mnogi znali da je voditi borbu iz okruženja najteži oblik ratovanja. Svi branitelji bili su na svojim punktovima, na prvoj crti obrane ne samo vlastita života već i života onih koji tada nisu bili s njima – priča nam Ladislav Kočiš, ratni zapovjednik obrane Laslova.

Obećavana pomoć, ističe Kočiš, ni prvi ni drugi dan okruženja nije stigla. Sve telefonske linije bile su prekinute, ali zato je iz susjedne Palače orio srpski osvajački ”Marš na Drinu” i kroz megafon sumanuto urlanje ”Predajte se”. No, branitelji su ostali mirni, moral visok, nitko o predaji nije ni razmišljao, budnost je bila velika.

Odluku o napuštanju sela u kojem je do rata živjelo 1370 stanovnika, i proboju do slobodnog Ivanovca, donijelo je nakon četiri dana opsade zapovjedništvo obrane sela. Odluka je bila teška, no u samo nekoliko dana poginulo je desetak branitelja, ostali su bez hrane, streljiva i lijekova za brojne ranjenike. Proboj je započeo 23. studenog 1991. godine oko 16 i 30 sati. Noseći na rukama svoje ranjenike, pod okriljem mraka i magle, Laslovčani kroz polja kukuruza stižu do desetak kilometara udaljenog Ivanovca 24. studenog oko 5 sati ujutro, a u isto vrijeme u Laslovo ulaze srpske neprijateljske snage.

U selu su ostala tijela poginulih suboraca, ali i tri starice koje nisu htjele napustiti dom. U Laslovo je toga 24. studenog ušao Željko Ražnjatović – Arkan sa svojim četnicima. Starice su zaklane, a onda na novosadskoj televiziji, u snimci BBC-a kojemu je Arkan dopustio ulaz u selo, prikazane kao žrtve “ustaša”.

Ratni zločinac Arkan u porušenom Laslovu 1991 godine-sve što su stigli su pobili i zaklali.

U lijesu je u crkvi pokriveno zastavom ostalo i tijelo poginulog Marina Galića. Nakon mirne reintegracije u ružičnjaku su pronašli tijelo poginulog Dragana Devetka kojeg su zbog crvene beretke zvali Crvenkapica. U obrani koja je trajala 152 dana, poginulo je 48 osoba kojih se prisjećaju paljenjem 48 svijeća u Parku hrvatskih branitelja.

 

Najnovije

Thompson objavio novu pjesmu, posvetio je suborcu

Marko Perković Thompson uoči rasprodanog koncerta na zagrebačkom Hipodromu, koji je zakazan 5. srpnja, objavio je novu pjesmu 'Devedeset neke'.   - Dragi prijatelji, vidio sam...

Dujmović o interesu za knjigu ”Hrvatske povijesne istine”: Imam vjernu publiku

Predstavljanje drugog izdanja knjige "Hrvatske povijesne istine", autora, kolumnista i književnika Tihomira Dujmovića izazvala je golem interes javnosti. U prepunoj dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog...

Rasprodan Thompsonov koncert: Više od pola milijuna ljudi stiže na Hipodrom

Koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati na zagrebačkom Hipodromu, službeno je rasprodan, objavio je sinoć sustav za prodaju ulaznica Entrio. Na ovaj povijesni...

Biblijska poruka 4. 4. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Isus – Očev ovjerovljenik

  Iv 7,1-2.10.25-30   Isus je obilazio po Galileji; nije htio u Judeju jer su Židovi tražili da ga ubiju. Bijaše blizu židovski Blagdan sjenica. Ali pošto njegova...

Koju poruku šalju Hrvati okupljanjem na Hipodromu?

  Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Zatiranjem Hrvatskoga proljeća i uhićenjem studentskih vođa zavladala je tzv. "hrvatska šutnja" sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Trajala je od prilike...