Petak, 22. studenoga 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Plenkovićeve želje da Hrvatska dosegne estonsku razinu digitalizicije kasni barem 12 godina

Hrvatska Vlada i Plenković kasne više od 12 godina sa pričom IT uvezivanja koja je davno već trebala biti realizirana u Hrvatskoj.

Svojevremeno je Republika Irska koja je u razvoju dosta zaostajala za velikim brojem zemalja iz okruženja uvela naprednu IT edukaciju ECDL za sve svoje državne dužnosnike i državne službenike te na kraju i za sve one koji su dijelom Irske- rezultat informatičke pismenosti kod Iraca izazvao je gospodarski bum koji je iznenadio mnoge.

Hrvatska Vlada i Plenković kasne više od 12 godina sa pričom IT uvezivanja koja je davno već trebala biti realizirana u Hrvatskoj.

Usporedno sa Irskom i Hrvatska je imala veliku mogućnost IT osposobljavanja i educiranja svojih državnih dužnosnika i namještenika kao i svih političara na rukovodećim mjestima koji i danas, neki od njih na žalost ne znaju uključiti kompjuter.

Napokon je Hrvatska osnovala i eHrvatsku

Cilj je bio da se uspostavi elektronička komunikacija ponajprije na državnoj razini a potom i elektronska komunikacija sa državama koje su također omogućile i stvorile sve preduvjete za elektronsko spajnje i komunikaciju. Važno je naglasiti da je tada i novac u državnom proračunu bio osiguran za sve to odraditi, ali se tu naglo nešto prelomilo i od tog projekta je ostao samo naziv eHrvatska.

Središnji državni ured za e-Hrvatsku osnovan je prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske iz 2003. godine a prestao je s radom 2011. godine prema odredbi Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave kojim je njegove poslove preuzelo Ministarstvo uprave.

Također je važno napomenuti da je i MSAN grupa davne 2005 godine opremila skupocjene učionice i to njih sveukupno 14. (četrnaest) a sve u cilju ECDL IT edukacije te je od 2005 godine pa sve do 2010. godine trebao biti završen projekt edukacije državnih službenika i namještenika kao i projekti digitalnih eGradova i općina, ali nekim čudom se to nije dogodilo iz do sada neobjašnjenih razloga o kojima se može samo nagađati.

Dakle, učionice za ECDL su se postavile, potrošio se veliki novac, uložilo se u skupocjenu IT opremu u svrhu edukacije državnih dužnosnika i na kraju IT uvezivanja istih sa lokalnim zajednicama i u konačnici sa susjednim državama koje su takodjer stvorili jednake uvjete. Od svega tog se zapravo nije dogodilo skoro ništa, a “novac se potrošio”.

Premijer Plenković sad ponavlja priču eHrvatske koja je već davno započela i seže još iz vremena vladavine nekadašnjeg premijera RH Ive Sanadera, protiv kojega se vode sudski sporovi.

Ne tako davno i tomislav Karamarko je spominjao osnivanje ministarstva informatizacije koje naravno nije zaživjelo.

Doduše, neke su se stvari u ovoj IT priči lijeno pomaknule, ali Hrvatska još uvijek ima i te kako golem sustav koji je nažalost krajnjih korisnika zagušen informatički neškolovanim kadrovima.

I sada za Hrvatsku IT priča ponovno ide skoro iz početka, dok su druge zemlje u digitalnoj ekonomiji daleko odmakle ispred Hrvatske.

Stručnjaci procjenjuju da digitalni sustav estonskom BDP-u godišnje stvori dodatnih dva posto rasta, piše britanski The Economist.

Estonija je država koja je napravila velike poteze u digitalnoj ekonomiji, a Hrvatska radi na tome da dostignemo tu razinu, izjavio je u utorak premijer Andrej Plenković nakon susreta s Jurijem Ratasom, premijerom te države koja je u srpnju na šest mjeseci preuzela predsjedavanje Europskom unijom (EU).

Ratas je u službeni posjet Zagrebu stigao kako bi predstavio estonsko predsjedništvo i upozna se s hrvatskim očekivanjima od tih šest mjeseci, rekao je estonski čelnik na zajedničkoj konferenciji za medije.

Oko 1,3 milijuna stanovnika te baltičke države mogu gotovo sve poslove s državom obaviti putem interneta. S osobnom iskaznicom i šifrom Estonci mogu glasati na izborima, podnositi zahtjeve i prijave ili potpisivati ugovore u nekoliko sekundi.

Već dugi niz godina estonska vlada održava sjednice bez tiskanih materijala, najveći dio glavnog grada Tallinna pokriven je besplatnim bežičnim internetom, službeni dokumenti mogu se potpisivati elektronskim potpisom, a recepti se kod liječnika mogu naručiti SMS-om.

Stručnjaci procjenjuju da digitalni sustav estonskom BDP-u godišnje stvori dodatnih dva posto rasta, piše britanski The Economist.

Estonija je uvela i sustav e-građana koji putem interneta mogu dobiti priliku pokrenuti posao u toj državi bez da u nju kroče. Među 21 tisuću stranih e-građana je i japanski premijer Shinzo Abe, a Tallinn do 2025. cilja na njih 10 milijuna, od kojih će mnogi biti britanski poduzetnici zahvaćenih Brexitom, dodaje list.

Stoga je glavni estonski cilj tijekom predsjedavanja EU-om proširiti svoja tehnološka iskustva na razinu cijele Europe.

“Jedan od naših najvažnijih ciljeva je digitalna Europa. Uvjereni smo da razvoj digitalnog društva i e-vlade stvara ekonomski rast i povećava efikasnost”, istaknuo je Ratas na konferenciji u Banskim dvorima.

“Jedinstveno digitalno tržište bi EU-u moglo donijeti stotine milijardi eura”, dodao je estonski premijer.

Predsjedanjem Unijom Estonija je dobila priliku podijeliti svoju viziju digitalnog društva s ostatkom Europe, a kruna tog pothvata bit će u rujnu, na digitalnom summitu u Tallinnu na kojem će prisustvovati čelnici EU-a i na kojeg je Ratas u utorak službeno pozvao i hrvatskog premijera.

Estonija će tijekom predsjedanja organizirati i dodatnih 45 događaja u vezi s digitalnim temama.

“Estonija je svojevrsni prvak srednje i istočne Europe u promoviranju digitalne agende i zato su i za Hrvatsku korisna njena iskustva”, rekao je Plenković.

“Radimo na tome da digitalizacija u Hrvatskoj bude na razini koju je dostigla Estonija, te su zato ta iskustva korisna”, naglasio je premijer.

Dodao je da će Hrvatska za to pokušati iskoristiti europsku Digitalnu agendu, nacionalne mjere, sredstva iz Europske komisije, Svjetske banke.

Dvojica čelnika razgovarala su i o bilateralnoj gospodarskoj suradnji, diplomatskim odnosima, migracijama, sigurnosti, proširenju EU-a i suradnji unutar NATO-a.

“Najvažniji cilj je zadržati jedinstvo i odlučnost EU-a, pokazati da je 27 članica ujedinjeno i da su spremne donositi teške odluke i, što je još važnije, donositi rezultate”, zaključio je estonski premijer.B.P./H

Najnovije

Dekodirana naslovnica Rothschildovog The Economista za 2025. godinu, otkriva globalističku kontrolu, 15-minutne gradove i Saturnovu simboliku

Dekodirana naslovnica Rothschildovog The Economista za 2025. godinu, otkriva globalističku kontrolu, 15-minutne gradove i Saturnovu simboliku. Nova naslovnica  The Economista  uvijek izaziva značajne intrige i...

Hitrec: Bogu budi hvala, ipak Hrvati ne zaboravljaju tako lako

Piše: Hrvoje Hitrec, Hrvatsko kulturno vijeće   Svršetkom prošloga tjedna sunčano, u nedjelju se sivi oblaci doticali zemlje. Niske temperature pojačavaju osjećaj hladnoće (tu dolazi nasnimljen...

Primorac u dvorani prepunoj HDZ-ovaca: “Zaustavit ću korupciju”. Zvuči vam poznato?

Predstavljajući svoj izborni program, HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac rekao je da će instituciji predsjednika vratiti dostojanstvo, a podršku mu je došao dati i...

Biblijska poruka 22. 11. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Ovdje je i više od Hrama i Salomona

Lk 19,45-48   Uđe Isus u Hram i poče izgoniti prodavače. Kaže im: »Pisano je: Dom moj bit će Dom molitve, a vi od njega načiniste...

Jonjić o uhićenju Beroša i srbijanskog poduzetnika Pozdera

Ako je istina ono što piše novinar Marin Vlahović – da je, uz Beroša uhićeni srpski poduzetnik, Saša Pozder ujedno i pouzdanik srpskih obavještajnih...