Ponedjeljak, 5. svibnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Zašto nam luk tjera suze na oči?

Svima je poznat taj osjećaj: oči prvo počinju svrbjeti i peći, a zatim stižu suze. Zašto luk, ta naizgled jednostavna namirnica, ključna u većini vaših kulinarskih kreacija uzrokuje takvu nelagodu?

Kod životinja i biljaka život se podjednako svodi na opstanak i reprodukciju. Pritom ni luk nije iznimka. Kako bi se spriječili pohlepni grabežljivci da pojedu glavicu, luk ispušta oštre kemikalije koje izazivaju iritaciju oka, piše Medical News Today.

U prvoj godini životnog ciklusa luk proizvodi sočnu glavicu koja služi kao spremište energije. Iduće godine biljka proizvodi cvijet i sjeme, što joj omogućuje reprodukciju.

Iza obrambenog mehanizma te biljke krije se sofisticirana kemija, a znanstvenici su tek nedavno otkrili kako djeluje enzim odgovoran za taj proces.

Kemikalija koja tjera suze na oči naziva se sin-propantiol-S-oksid, poznata i kao lakrimatorni faktor (LF). Ljudske suzne žlijezde tehnički se nazivaju lakrimalnim žlijezdama, a LF je čimbenik koji uzrokuje suzenje.

Do danas su pronađene samo tri molekule sa sličnim svojstvima i sve ih proizvode biljke.

Marcin Golczak, profesor farmakologije na sveučilištu u Clevelandu i njegovi kolege nedavno su otkrili strukturu enzima koji u luku proizvodi lakrimatorni faktor, a naziva se LF sintazom.

Kada počnemo rezati luk, stanice u glavici se razdvajaju i ispuštaju enzim nazvan alinaza, a on proizvodi kemikalije koje se pretvaraju u molekule okusa. To luku daje karakterističan okus.

LF sintaza pretvara u lakrimatorni faktor neke od kemikalija u tom procesu. Kada LF dođe u dodir s rožnicom, ondje locirani živci signaliziraju mozgu da je stigao iritans. Mozak odgovara šaljući signal suznim žlijezdama da je vrijeme za plakanje. Suze i treptaji služe za ispiranje nadraživača.

Razumijevanja strukture i funkcioniranja enzima kompleksna je znanost. Iako je sintaza lakrimatornog faktora poznata već 15 godina, dosad nitko nije uspio pokazati kako zapravo djeluje.

Golczak i njegovi kolege uspjeli su enzime pretvoriti u mikroskopske kristale i zatim ih vizualizirati rendgenom. To im je omogućilo da ustanove trodimenzionalnu strukturu enzima i identificiraju male džepove u kojima se odvija kemijska pretvorba lakrimatornog faktora.

Zahvaljujući Golczaku i kolegama znamo više o biokemijskim potencijalima jedne od najzdravijih namirnica, a možda će i vama pri idućem sjeckanju luka biti lakše zbog spoznaje o čudesnom biokemijskom procesu koji se odvija doslovno pred vašim očima.

T.H.

Najnovije

Kotlar: Dva mjeseca vojnog roka nisu dovoljna za stvarnog vojnika

U Hrvatskoj uskoro počinje služenje obaveznog dvomjesečnog vojnog roka ili obuke koju moraju proći mladići s navršenih 18 godina. Razloge uvođenja nove vojne obveze...

Trump  izdao zapovijed za otvaranje najzloglasnijeg zatvora na svijetu

Donald Trump izjavio je da daje nalog svojoj administraciji da ponovno otvori i proširi Alcatraz, bivši zatvor na otoku uz obalu Kalifornije.   U objavi na...

Biblijska poruka 5. 5. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Životna zadaća – Vjerovati u Isusa Krista

  Iv 6, 22-29       Pošto je Isus nahranio pet tisuća ljudi, vidjeli su ga učenici kako ide po moru. Sutradan mnoštvo naroda, koje osta s onu stranu...

Karamatić: Nova vlast na državnoj razini u BiH je nemoguća bez SDA

Mario Karamatić, predsjednik HSS-a, rekao je u razgovoru za Raport da će kriza u BiH potrajati sve do narednih izbora i da ne vidi...

Ostao (nam) je dužan…

Pontifikat pokojnoga Pape iz hrvatske je perspektive obilježen – ili stigmatiziran! – „slučajem Stepinac“. Budući da je Blaženikova kanonizacija zaustavljena, nametnulo se pitanje: zašto...