Hrvatska je zahvaćena dramatičnim nepovoljnim demografskim trendovima te je nužno žurno osvijestiti cjelokupno društvo o postojanju tog problema i poduzeti mjere na njegovu zaustavljanju, istaknuli su sudionici okruglog stola “Demografija, rad, obitelj” u petak na večer u Splitu.
Skup je održan u sklopu Dana socijalne zauzetosti, koji se u organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita održava od 5. do 19. studenog.
Demograf Anđelo Akrap istaknuo je kako su nepovoljni demografski trendovi u Hrvatskoj počeli 90-ih godine prošloga stoljeća od kada kontinuirano više osoba godišnje umire nego što se rodi, što se nepovoljno odražava i na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj.
“U Hrvatskoj je od 1991. godine do danas 234.000 umrlih više nego novorođenih, a u tom razdoblju broj stanovnika u radno aktivnoj dobi smanjio se sa 3 na 2,6 milijuna,” kazao je Akrap te dodao kako danas imamo 10.000 razreda više u kojima je manje od 30 učenika nego što je to bilo 1991. godine.
“Statistički podaci su poražavajući, Hrvatska neminovno gubi stanovništvo a taj se problem ne može riješiti ni useljavanjem jer Hrvatska nema integracijske sposobnosti, odnosno socijalni sustav to ne bi mogao podnijeti, te će doći do velikih promjena,” upozorio je Akrap.
Nepovoljno je za Hrvatsko, dodao je, i to što će zemlje Europske unije, a posebice Njemačka, nastaviti uvoziti radnu snagu, pa prioritetno treba riješiti problem rada na određeno vrijeme, koji stvara nesigurnost i potiče iseljavanje radne snage.
Akrap je rekao kako je i Europa u demografskim poteškoćama, pa će prema projekcijama Ujedinjenih naroda (UN), 2100. godine Europa će imati 4 posto manje stanovništva nego sada dok će se višestruko povećati stanovništvo u Africi. Tamo će broj stanovnika sa 1,2 milijarde 2100. narasti na 4,4 milijarde stanovnika pa će uslijediti još veće migracije nego sada, ako Zapad ne pomogne Africi.
Kad je riječ o Hrvatskoj, 2100. godine imat ćemo 2,6 milijuna stanovnika, te Hrvatska neće biti ekonomski održiva pa Akrap smatra kako demografija treba postati prvorazredno pitanje na čijem se rješavanju trebaju angažirati političari.
Kazao je i kako “tzv. lijevi u zauzimanju za pronatalitetnu politiku vide prisilu,” što nije točno jer pronatalitetna politika znači pomaganje građanima u njihovoj egzistenciji, kako bi se oni slobodno odlučivali za obitelji i uvećavanje članova svojih obitelji. “Pozicija i opozicija su se suglasili oko Savudrijske vale jer im to u kratkoročnom roku odnosi glasove na izborima dok u vezi demografije to nije slučaj pa se rješavanje tog problema stalno odgađa,” ocijenio je Akrap.
Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota rekao je kako u hrvatskim medijima dominiraju negativne priče što potiče iseljavanje, a premalo se medijski afirmiraju pozitivne situacije.
“Zar je moguće da smo mi tako loša zemlja?” upitao je pritom Strmota i dodao kako nekomu tko voli Hrvatsku i domoljub je prijeti opasnost da u medijima bude proglašen nazadnim.
Aleksandra Korać Graovac, redovita profesorica na Katedri za Obiteljsko pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, drži da u Hrvatskoj treba osnovati Institut za obitelj. Navela je i primjer Danske u kojoj se pronatalitetna politika provodi pod sloganom “Rodi za Dansku” te ocijenila kako bi u Hrvatskoj, onaj tko bi se zauzeo za sličan pronatalitetni slogan, vjerojatno bio proglašen fašistom.
Profesorica splitskog Filozofskog fakulteta Renata Relja ocijenila je pak kako se u Hrvatskoj promijenila struktura zapošljavanja u korist uslužnih djelatnosti, što se odražava na obitelj i utječe na iseljavanje, dok je don Anton Šuljić ustvrdio kako su moguće promjene na bolje i u demografskim trendovima, s promjenom sadašnjeg negativnog ozračja.H
G.S.