U Zagrebu, glavnom gradu svih Hrvata, još uvijek ne postoji ulica ili trg s nazivom velikog, zagrebačkog nadbiskupa i kardinala, blaženog Alojzija Stepinca, bez obzira što postoji iznimna mogućnost da ga proglase i svetim.
Međutim, nitko se nije sjetio da, barem u ovom gradu, jedan trg nazove imenom i po Islandu, maloj državi (otoku) u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, koja ima jedva 300 tisuća stanovnika, a koja je 19. prosinca 1991. prva priznala Republiku Hrvatsku!
Istina, toga dana našu je državu priznala i Njemačka, ali njihova odluka tek je nastupila na snagu 15. siječnja 1992.
Mnogi se na žalost više i ne sjećaju tih datuma, a niti se baš nešto naročito i ne spominju, čak ni prigodom raznih obljetnica.
Hrvati, prema svemu sudeći, slabo pamte, poglavito one koji su im u svojoj povijesti učinili velike usluge.
Ne „pamte“ čak ni tko su bili agresori na Republiku Hrvatsku, jer da pamte vjerojatno se ne bi sramili to i javno reći. Naime, kad se danas govori ili piše o agresorima, onda se obično kaže da su nas napali „agresori“ ili „neprijatelji“, a ne zločinačka Jugoslavenska narodna armija (JNA), srpski četnici, Crnogorci, domaće izdajice ili pak tzv. Teritorijalna obrana.
Inače, još jedan veliki čovjek je među ostalima zaslužio da ima svoj trg ili ulicu u glavnom gradu – Giulio Einaudi! Bio je prvi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, a svoju je službu obavljao u našoj državi punih 11 godina, od 1992 do 2003., što će reći i u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, kad je iznimno mnogo surađivao i s hrvatskim kardinalom Franjom Kuharićem. Po riječima prof. dr. Damira Eljuge, predsjednika Lige za borbu protiv raka RH, početkom dolaska nadbiskupa Einaudija u Hrvatsku i kod nas se počeo obilježavati Svjetski dan bolesnika, kojeg je utemelji papa Ivan Pavao II., a u toj akciji je zajedno s prvim nuncijem u Hrvatskoj i sam sudjelovao.
Službu apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj obavljao je jedanaest godina. Za prvog nuncija u Republici Hrvatskoj imenovan je 29. veljače 1992. a svečana primopredaja vjerodajnica Predsjedniku Republike Hrvatske upriličena je 11. svibnja iste godine. U Zagreb je stigao neposredno nakon što je Sveta Stolica priznala Hrvatsku, 13. svibnja 1992. godine, na Gospu Fatimsku, kada je apostolskom nunciju u zagrebačkoj prvostolnici dobrodošlicu izrazio kardinal Franjo Kuharić.
Giulio Einaudi je umro 28. prosinca prošle godine. U Hrvatskoj je i to prošlo gotovo nezapaženo. Pa, kako će onda takvi i drugi velikani imati barem malo zahvalnosti od države koju su, zajedno s hrvatskim braniteljima, i – stvarali?
Mladen Pavković,
predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)
