Pelješki most kojim će Hrvatska za najkasnije tri godine biti izravno povezana sa svojim jugom time će postati i najvažniji strateški infrastrukturni objekt u državi.
Povratak profesionalaca Hrvatska će, dakle od samog početka gradnje Pelješkog mosta koji Kinezi započinju graditi nekako u isto vrijeme kada Krstičević u Ploče šalje prve vodove naših mornaričkih marinaca, imati sve neophodno osiguranje. Ideja da se ovakva mornarička specijalna postrojba pomakne južno od Splita dio je Krstičevićeve strategije koju je počeo razvijati odmah po dolasku u MORH, a prošle je godine objavio kako je to dio projekta vraćanja vojske u gradove poput Vukovara, Sinja, Varaždina, kao i u Ploče. Riječ je o povratku oko 1000 profesionalnih vojnika u granična područja Hrvatske.
– Selekcija je pri kraju i opet dobivamo dobro uvježbane mornaričke specijalce koji će, sada s dubljeg juga biti spremni za manevar i intervenciju s mora, kopna i iz zraka u prostoru južno od Splita do rta Prevlake, a naravno da u njihov posao spada i nadzor i zaštita strategijskog objekta kakav je Pelješki most – kaže Krstičević.
Kao takav mora imati i posebnu razinu zaštite, osobito što je to i granično područje, pa svakako da nije tek slučajnost što iz kabineta ministra obrane Damira Krstičevića najavljuju da će 14. rujna u Pločama opet, nakon dugog niza godina i brisanja roda mornaričkog pješaštva, biti smještena postrojba mornaričko-desantnog pješaštva HRM-a. Riječ je o razmještanju prvog dijela mornaričke satnije u jačini 30 do 50 specijalaca koji će biti useljeni u obnovljenu vojarnu “Neretva”, a koja će od rujna dobiti novo ime “116. brigade”. Ministar Krstičević potvrđuje da je riječ o satniji koja će do kraja 2019. u svom sastavu imati oko 160 hrvatskih “marinaca” i još 40-ak drugih vojnika, donosi večernjilist.
Povratak profesionalaca Hrvatska će, dakle od samog početka gradnje Pelješkog mosta koji Kinezi započinju graditi nekako u isto vrijeme kada Krstičević u Ploče šalje prve vodove naših mornaričkih marinaca, imati sve neophodno osiguranje. Ideja da se ovakva mornarička specijalna postrojba pomakne južno od Splita dio je Krstičevićeve strategije koju je počeo razvijati odmah po dolasku u MORH, a prošle je godine objavio kako je to dio projekta vraćanja vojske u gradove poput Vukovara, Sinja, Varaždina, kao i u Ploče. Riječ je o povratku oko 1000 profesionalnih vojnika u granična područja Hrvatske.
Čuvari juga Jadrana U veljači 2017. lokalno je vodstvo grada Ploča s rezervom primila ideju o povratku vojske u grad, jer su imali planove da na mjestu vojarne i pomorskog dobra grade marinu, no sada, kažu, vide koristi, a da imaju još lijepih uvala za marinu. Ploče i smještaj satnije mornaričkih specijalaca, ubuduće i pričuvne bojne prioritet je MORH-a i Glavnog stožera HV-a, a zemlja dobiva čuvare juga Jadrana.
Ideja o mornaričkom pješaštvu u Pločama nije, naravno ovisila o gradnji Pelješkog mosta, jer HV je ionako morala jače zaštititi sigurnosno državni jug.
U vojarni 116. brigade u Pločama, uz marince bit će i sjedište 6. pričuvne pješačke pukovnije pa je jasno da su Ploče strateški važne za državu i u vojnom smislu. Ovdje je Luka Ploče, u planu je gradnja LNG postrojenja, a sve je više informacija i o interesu iz SAD-a, uključujući i njihove vojske za infrastrukturu u i oko Ploča. Našim marincima je ovaj prostor odgovarajući, jer je uz vojarnu i prostrani helidrom te morski vezovi, pa će marinci moći koristiti i helikoptere i brze čamce i brze desantne brodove, ovisno o potrebi. Najvažnije je što će tako u Pločama HV dobiti elitnu postrojbu specijalaca koji se izuzetno brzo mogu rasporediti duž cijelog juga države, na kopnu, moru i otocima.