Temelj ove svetkovine je to što je Isus Krist kralj, kako ga slavimo u svetkovini Krista Kralja na završetku liturgijske godine. Stoga je i Marija Kraljica, okrunjena za Kraljicu neba i zemlje.
Ovu je svetkovinu utemeljio papa Pio XII. na kraju svete marijanske godine i najprije se slavila 31. svibnja. Nakon Drugog vatikanskoga sabora premještena je tjedan dana nakon Velike Gospe, upravo radi toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: ‘Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.’
Ispunjenje Kristove riječi
Temelj ove svetkovine je to što je Isus Krist kralj, kako ga slavimo u svetkovini Krista Kralja na završetku liturgijske godine. Stoga je i Marija Kraljica, okrunjena za Kraljicu neba i zemlje. Ona je prvakinja među svim stvorenjima, iako nije u istom redu s Isusom Kristom. U dokumentu o štovanju Blažene Djevice Marije ‘Marialis cultus’, papa Pavao VI. ističe: ‘Svetkovina uznesenja nalazi svoje produbljenje u proslavi Blažene Djevice Marije Kraljice tjedan dana kasnije, u kojoj promatramo onu koja, sjedeći uz Kralja vjekova, blista kao kraljica i zauzima se za nas kao Majka.’
Marijina proslava i njezin zagovor ulijevaju nam kao vjernicima nadu da će se i na nama ispuniti Kristova riječ zapisana u Lukinu evanđelju: ‘Vi ste sa mnom ustrajali u mojim kušnjama. Zato vam u baštinu predajem kraljevstvo što ga je meni predao moj Otac: da jedete i pijete za mojim stolom u kraljevstvu mome i sjedite na prijestoljima, sudeći dvanaest plemena Izraelovih.’
L.K.