Najvažnija školska godina u posljednjih 20 godina, kako joj zadnjih dana tepa ministrica obrazovanja Divjak, pred samim je vratima. Osim eksperimentalnog programa ‘Škola za život’ na relativno malom uzorku škola, puno se značajniji zahvat u osnovnoškolsko obrazovanje odvija s uvođenjem novog obveznog predmeta u sve 5. i 6. razrede – informatike. No, projekt koji je dobio snažnu podršku premijera Andreja Plenkovića, u škole će u ponedjeljak ući gol, bos i praznih ruku, odnosno, bez udžbenika, bez računala, bez digitalnih obrazovnih sadržaja te nakon skromnih i neobaveznih virtualnih edukacija nastavnika. Sve to nakon čak godinu dana pripreme ključnog projekta ministrice Divjak i njene pomoćnice Lidije Kralj.
Premijer Andrej Plenković i ne-baš-toliko-njegova ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, u svojem se jednogodišnjem burnom odnosu ipak mogu pohvaliti jednom zajedničkom, skladnom konferencijom za medije u Vladi Republike Hrvatske. Jednom, ali vrijednom, kada je premijer, prvi i dosad zadnji put stao uz bok ministrici i iza projekta kojeg je Divjak osmislila sa svojom pomoćnicom Lidijom Kralj.https://www.braniteljski-portal.com/akademik-vladimir-paar-odgovorio-braniteljskom-portalu-znanstveno-vijece-za-obrazovanje-i-skolstvo-hazu-kojemu-sam-predsjednik-nije-dobilo-nikakve-kurikule-na-recenziju
Tako su 16. studenog prošle godine zajedno stali pred novinare i predstavili projekt uvođenja obavezne informatike u sve 5. i 6. razrede osnovnih škola u Hrvatskoj, počevši od školske godine 2018./2019., koja počinje za točno četiri dana.
– Uvođenjem informatike u ranoj fazi obveznog osnovnoškolskog obrazovanja stvaraju se pretpostavke da se mlade generacije pripreme na brzo mijenjajući svijet i radna mjesta, rekao je tada Plenković, vjerojatno ne brinuvši pretjerano o tome kako će Ministarstvo Blaženke Divjak pripremiti cijeli projekt i nastavnike za njegovo provođenje. Vjerujući (ne-tako-svojoj) ministrici, premijer je vjerojatno pretpostavio da ljudi u MZO-u ipak znaju što rade.
Četiri dana prije početka školske godine, imamo loše vijesti i za premijera Plenkovića i za učenike i za nastavnike i za roditelje. Obavezna informatika u ponedjeljak kreće gola, bosa i potpuno praznih ruku.
Nema udžbenika, nema ni laptopa
Još je početkom kolovoza Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju objavila kako obvezna informatika kreće bez udžbenika, jer ih nakladnici neće stići na vrijeme isporučiti. U zgusnutim rokovima dostave udžbenika MZO-u, njihove recenzije i odobrenja nakon kojih ih nakladnici mogu tiskati, udžbenici za obveznu informatiku 3. rujna neće se naći na školskim klupama petaša i šestaša.
Nekoliko dana kasnije, srednja.hr ekskluzivno je objavila kako je Ministarstvo obrazovanja poništilo javnu nabavu za čak 13.000 prijenosnih računala koja su do početka školske godine trebala stići 430 osnovnih škola. Nabava je poništena jer je na nju pristigla samo jedna ponuda i to po cijeni višoj za 11.653.803 kune od cijene koju je predvidjelo Ministarstvo i s duplo duljim rokom dostave opreme.
Nakon fijaska s nabavom računala, Divjak komunicira kako će se novac za kupnju laptopa ‘spustiti’ školama te kako će laptopi u školama biti do kraja kalendarske godine. Pa tako MZO jučer donosi odluku kojom će se sredstva za laptope doznačiti na žiro-račune 673 osnovne škole, koje će ih pak sada samostalno nabavljati. Zanimljivo, u propaloj javnoj nabavi bilo je predviđeno 26 milijuna kuna za 430 škola, a sada se taj iznos dijeli na njih 673.
Bit će digitalnih obrazovnih sadržaja za obaveznu informatiku, ali tek ujesen 2019. godine!
U sada već dosta informatičko-nezgodnoj situaciji, ministrica Divjak prije tri dana u intervjuu Novom listu pokušava spasiti što se spasiti da izjavom kako su za obveznu informatiku “digitalni materijali spremni za upotrebu”. Nažalost, niti to nije točno.
Još u siječnju ove godine, CARNET je otvorio postupak javne nabave u vrijednosti 2 milijuna kuna (bez PDV-a) i to u svrhu nabave otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS) za predmet informatiku za 5. i 6. razred osnovne škole. 3. kolovoza javna je nabava poništena zbog višestrukih žalbi konzorcija nakladnika.
– Naručitelj (op.a. CARNET) je predmet nabave – otvorene digitalne obrazovne sadržaje planirao koristiti u školskoj godini 2018./19. Protekom vremenskog roka, uslijed navedenih žalbi (…) predmet nabave nije više moguće nabaviti za školsku godinu 2018./19. Naručitelj će predmet nabave nabavljati za školsku godinu 2019./20., stoji u Odluci o poništenju javne nabave, koju u cijelosti možete pročitati u nastavku.
Iz MZO-a poručuju da će nastavnici za nastavu obvezne informatike koristiti digitalne materijale kojima su se koristili tijekom svojih virtualnih edukacija i koji im baš nisu ‘legli’
S obzirom na to da predviđenih DOS-ova za obveznu informatiku neće biti, barem ne ove školske godine, upitali smo Ministarstvo obrazovanja na koje je točno “spremne digitalne materijale” ministrica Divjak mislila u intervjuu Novom listu.
– Ne radi se o DOS-evima, nego o digitalnim materijalima koje su nastavnici informatike koristili tijekom 243 dana edukacije i koji im služe za nastavu. Dodatno, izmjene udžbenika za 5. i 6. razred su odobrene i izmijenjene u katalogu, poručili su nam iz Ministarstva.
Kada smo u svibnju pričali s nekolicinom nastavnika informatike koji su sudjelovali u online edukacijama, opisali su nam ih vrlo slikovito – kao da u medicini čašom vode ili kamilicom tretirate ozbiljnu bolest. Tvrdili su nam tada da se radi o isključivo online edukacijama u virtualnoj učionici, koje polovica nastavnika informatike uopće ne pohađa.
– Edukacije koje se provode su kao da u medicini čašom vode ili kamilicom tretirate ozbiljnu bolest. Sadržaji i zadaci su često površni, čak banalni. Više izgleda kao forma koju treba ispuniti, rekla nam je tada jedna nastavnica informatike o online edukacijama. Problematizirali su i primjere zadataka iz virtualne edukacije, a sve možete pročitati ovdje.
Brojni problemi s informatikom, izdvajamo još dva
Problemi s uvođenjem obvezne informatike su brojni, a istaknut ćemo još dva. Inačica kurikuluma informatike iz svibnja 2016., izrađena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, sadržavala je fomulaciju kako se učenje i poučavanje informatike organizira u grupama ne većim od 15 učenika. U finalnoj, usvojenoj inačici kurikuluma informatike (op.a. članica stručne radne skupine za informatiku bila je i Lidija Kralj, pomoćnica ministrice), ta je formulacija izbrisana te stoji da broj učenika treba biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. U prijevodu, to znači da će informatičke učionice koje su dosad bile opremljene za 15 učenika, morati primiti cijele razrede, za što nemaju opremu, a često niti prostora za što je samo jedan primjer slučaj iz Zadra.
Osim toga, kurikulum informatike izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, za 5. je razred osnovne škole pisan kao za 5. godinu učenja i poučavanja informatike. Obvezna informatika pretpostavlja informatiku u 5. razredu kao prvu godinu učenja pa nije jasno kako je zamišljeno doskočiti tom problemu. Ministrica i njezina pomoćnica često govore o rješavanju izazova putem…
Lako za premijera i MZO, ali jao učenicima, nastavnicima i roditeljima
Kao što smo rekli, mnogo je problema s uvođenjem obvezne informatike, no čini se kako je najveći upravo taj što ona u škole ulazi za četiri dana. Lako za premijera u ovoj situaciji; on će samo dobro promisliti što će i kako iz MZO-ove kuhinje idući put ovako javno i čvrsto podržati. Lako i za HNS-ovo Ministarstvo; oni su uvjereni da ‘delaju’ protiv uravnilovke, dok drugi samo kukaju na društvenim mrežama.
No, jao učenicima, nastavnicima i roditeljima preko čijih će se leđa od ponedjeljka slamati neuspjeli pothvat ambiciozne ministrice i njezine kraljevske pomoćnice, donosi srednja.hr.
P.S. Srednja.hr još je 10. svibnja ove godine Ministarstvu obrazovanja uputila opsežan upit o uvođenju informatike kao obveznog predmeta u 5. i 6. razrede. Nakon žalbe Povjerenici za informiranje i pokrenutog postupka po Zakonu o općem upravnom postupku, do danas odgovore nismo dobili. Što smo sve (neuspješno) pitali MZO o informatici, možete pročitati na dnu OVOG teksta.
M.M.
Vezane vijesti;
Jednako tako na OVOM LINKU možete pročitati sve što je Uredništvo Braniteljskog portala i njegov Znanstveni tim pisao o kurikulu kao i o povijesti, ali i upućivao pisma, kako javna tako i mailovima na ministarstvo MZO i premijeru Andreju Plenkoviću, ali nikada kao ni srednja.hr nismo dobili odgovor ni od premijera, predsjednice i ministrice MZO Blaženke Divjak. Iz svega proizlazi da su nam recenziju kurikula, kao što smo i upozoravali hrvatsku javnost, pisali neki posve drugi, strani “stručnjaci”, a ne nikako Hrvatski koje imamo.