HNS-ova „Škola za život“
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak dao je izraditi i ovih dana postaviti jumbo plakate sa svojim patetičnim i nepismenim statusom s Twittera, nastalim u vrijeme kad je raskidao koaliciju s SDP-om (zahvaljujući kojoj je stranka jedva uspjela ući u Sabor), i sklapao s HDZ-om da bi spasio „reformu obrazovanja“:
“Danas sigurniji nego ikad na reformi obrazovanja se lomi budućnost RH. Bit će je, makar mi to bilo zadnje što ću učiniti u politici”. Plakat je ukrašen i HNS-ovim stranačkim bojama te dodatnim tekstom na kojem piše: “Škola za život je u učionicama!”
„Škola za život“ je, zahvaljujući Vrdoljaku, HNS-u i Plenkoviću dosta u učionicama (ministrica je samo tehnički izvoditelj), na silu i na prijevaru. Trebale bi čitave knjige da se napišu sve kritike koje su stručnjaci dali i navede što se činilo da je se u škole ugura, sve laži i manipulacije kojima su se pri tome služili njezini idejni začetnici, autori, podupiratelji i provoditelji. Ovdje ćemo samo nekoliko riječi o kurikulu hrvatskoga jezika, potaknuti Vrdoljakovom nepismenošću i sjećajući se njegove rečenice o osnivačici stranke kojoj je predsjednik, a koju je izgovorio u emisiji Dnevnik TV Nove:citiramo- „Od naše prve predsjednice Savke Dabčević Kurac, ovaj Savke Dabčević Kučan.“bubnuo je mrtav-hladan čovjek koji nije u eteru javno znao pravilno izgovoriti ni ime ”majke” HNS-a Savke Dabčević-Kučar. Pa ni tada se nije zasramio.
Oni nam se rugaju
Tek toliko da se vidi kako se ova ekipa ruga sa svima nama, posebice s HAZU-om, institucijom koja je izgubila autoritet jer je pristala bez otpora na laži i manipulacije na nepoštivanje svoga autoriteta.
U recenziji kurikula koju je načinilo Povjerenstvo za recenziju predmeta Hrvatski jezik, uz primjedbe stoji zaključno: „Da bi se ova recenzija mogla smatrati pozitivnom, autori kurikula moraju ga ispraviti i dopuniti na sljedeći način…“ i dalje se navode uvjeti pod kojima se recenzija može smatrati pozitivnom. Jedan od njih je i ovaj: Umjesto termina „kurikulum“ koji nije tvoren u skladu s pravilima o prilagodbi latinskih riječi hrvatskomu standarnom jeziku, u lektoriranoj i recenziranoj verziji kurikulnih dokumenata treba sustavno i dosljedno koristiti termin „kurikul“.
Da ne idemo dalje u analizu, utvrđujemo da je „kurikulum“ ostao i u inačici nakon recenzije HAZU-a, te se zbog neispunjavanja ovoga uvjeta može reći da recenzija HAZU-a nije pozitivna, ali je kurikul Hrvatskoga jezika u školama. To sve govori o poštivanju struke, znanosti i autoriteta.
Pedofilija? Nema problema!
Još se sjećamo „bisera“ koji je zamjenica ministrice izjavila u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“, kad nije vidjela problem u pedofilskim scenama u lektiri novog kurikulu hrvatskoga jezika. Kako je Zoran Ferić sa svojim djelima postao simbol takve literature, maknuli su ga s popisa zbog medijskih pritisaka, ali su doskočili tome kako da mu ipak ostave prostor računajući da mi slabo pamtimo, a brzo zaboravljamo. Ostavili su ostale takve knjige znajući da je važno steći legitimitet, a popis su ostavili otvoren da bi se djeci na „duhovni menu“ moglo staviti što god kome padne na pamet, pa i pone koje su maknuli s popisa. Koja genijalna ideja da se lukavštinom i prijevarom nadigra kritičare i pošalje poruka: Možemo što hoćemo!
Što preporučuje PREPORUKA u poučavanju književnosti ?
U PREPORUCI prije recenzije HAZU-a (verzija iz prosinca 2017.) pisalo je (primjerice za 2. razred srednje škole (4, 4, 4, 4) ) :
B.2.2
PREPORUKA Poučavanje i učenje književnoteorijskih pojmova povezuje se s književnim tekstovima; u analizi književnih djela primjenjuje se ranije stečeno književnoteorijsko znanje (temeljni pojmovi), a novi književnoteorijski pojmovi uče se i poučavaju s obzirom na tematska i žanrovska obilježja. Učenik analizira prema temi i žanru četiri obavezna književna teksta (Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići; Antun Gustav Matoš, izbor iz novela; Sofoklo, Antigona; Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor) i četiri književna teksta s popisa predloženih književnih tekstova za čitanje koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima. Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja, tj. pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B.2.3
PREPORUKA se odnosi na odgojno-obrazovne ishode B. 2. 1, B. 2. 2 i B. 2. 3. Učenik čita četiri obavezna književna teksta (Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići; Antun Gustav Matoš, izbor iz novela; Sofoklo, Antigona; Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor) i četiri književna teksta s popisa predloženih književnih tekstova za čitanje. Popis obaveznih naslova za četvrti i peti ciklus (1. – 4. razred) naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje. Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obavezne naslove i pisce, i naslove s popisa predloženih književnih tekstova za čitanje poštujući zadane kriterije kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda. Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika. Usporedne raščlambe započinju se s hrvatskim književnim tekstovima.
Sada u tekstu nakon recenzije HAZU-a to izgleda ovako:
- razred srednje škole (4, 4, 4, 4)
- 2. 2
PREPORUKA: Poučavanje i učenje književnoteorijskih pojmova povezuje se s književnim tekstovima; u analizi književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje (temeljni pojmovi) stečeno tijekom obveznog obrazovanja, a novi književnoteorijski pojmovi uče se i poučavaju s obzirom na tematska i žanrovska obilježja. Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova (Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije) i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima. Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja, tj. pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
- 2.3.
PREPORUKA: Učenik, zbog tumačenja konteksta književnoga teksta, stječe temeljna književnopovijesna znanja koja primjenjuje na obveznim reprezentativnim tekstovima zadanim za čitanje. Učenik čita pet knjiže vnih tekstova (Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije) i pet odabranih književnih tekstova. Popis obveznih naslova za četvrti i peti ciklus (1. – 4. razred) naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje. Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književn ih tekstova te odabrane književne tekstovepoštujući zadane kriterije kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnog a ishoda. Za polazište pri ovla davanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovi ma od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
Potcrtali smo dio teksta koji je promijenjen za usporedbu. A tako je i u ostalim razredima. Zapravo, zaboravili su izbrisati dio teksta koji su mijenjeli, samo su ga precrtali za 4. razredsrednje škole (3, 3, 3, 3) , čime su skrenuli našu pozornost.
PREPORUKA: Poučavan je i učenje književnoteorijskih pojmova povezuje se s književnim tekstovima; u a nalizi književnih djela primjenjuje se ranije stečeno književnoteorijsko z nanje (temeljni pojmovi), a novi književnoteorijsk i pojmovi uče se i poučavaju s obzirom na tematska i žanrovska obilježja. Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta (Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi) i pet književnih tekstova s popisa predloženih književnih tekstova za čitanje koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis lektire je otvoren kao javna kuća
Dakle, popis više ne obvezuje, nego se mogu bilo kakve knjige naći učenicima u lektiri, pa i ozloglašeni Ferić.I tako će učenici uz rečenice i izraze tipa: …dok su se prebacili iz misionarca u guženje,…kako dolazi do zraka i kako vlastitom znojnom majicom briše govno s kurca……naređivala mu neka jebe, …kada kurac ispadne iz šupka tijekom analnog odnosa…kad bi svršavala…i ulazi u mene nagu… njegovo tijelo dodiruje nas obje iznutra dopirući duboko unutra, tamo gdje smo isto…a onda su se svi izredali na njoj…itd. i tako redom, moći napredovati u obrazovanju za doba pedofilije i razvrata koje se očito planira u ime napretka, kako ga zamišljaju Vrdoljak i HNS, a podupiru ostali u vlasti. Jer ne zaboravimo, seksolozi su donijeli Deklaraciju o seksualnim pravima, promiče je već feministička udruga Ženska soba, a stavljena je za diskusiju u kurikul Jovanovićeva 4. modula Zdravstvenog odgoja, koji nikad nije opozvan.
-STRAVIČNO: FEMINISTIČKA ORGANIZACIJA ŽENSKA SOBA – CENTAR ZA SEKSUALNU RAVNOPRAVNOST, ČLANICA ŽENSKE MREŽE, JAVNO SE ZALAŽE ZA LEGALIZACIJU PEDOFILIJE!!…
Ponekad treba vjerovati i Vrdoljaku
Ovaj put je Vrdoljak rekao istinu:na reformi obrazovanja se lomi budućnost RH. Naravno da je riječ „odgoj „ ispustio. U tom su smislu jasno je zašto su tako preuredili i unakazili upravo kurikule hrvatskoga jezika i povijesti, a uveli građanski odgoj sličan nekadašnjem marksizmu i TIPS-u. Oni umjesto odgoja nude preodgoj i manipulaciju na osobnijoj, dubljoj i snažnijoj razini nego li je to bilo u komunizmu. Ono je bilo pranje mozga, ovo potapanje duše.
A kažu da živimo u demokratskom društvu i da pripadamo europskoj civiliziranoj obitelji?!!!
Imamo li pravo šutjeti i mirno gledati što nam rade kad je riječ o budućnosti naše djece???