Operacija Južni potez bila je posljednja operacija HV-a i HVO-a tijekom pobjedonosnog niza operacija 1995. nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima Hrvatske i BiH.https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/151/8-listopada-1995-zapocela-operacija-juzni-potez
Bila je logički nastavak mjesec dana ranije izvedene operacija Maestral Provedena je od 8. do 15. listopada 1995. Njome su hrvatske snage stigle tek 23 km od Banja Luke.
CILJ OPERACIJE
Odbaciti srpske snage iz područja Mrkonjić Grada, Podrašničkog Polja i HE Bočac. Staviti pod nadzor putove koji vode ka Banja Luci: Čađavica – Banja Luka – Mrkonjić Grad – Banja Luka – Jajce – Banja Luka. Uspostaviti bojišnicu na južnim padinama planine Manjače.
Oslabiti pritisak na 5. i 7. korpus Armije BiH, koji su u to vrijeme bili pod pritiskom srpskih snaga koje su izvele nekoliko uspješnih operacija prema Bosanskom Novom i prema Ključu na sanskoj bojišnici.
OSLOBOĐENI TERITORIJ
Oslobođeno je područje ukupne površine 800 četvornih kilometara. Linija bojišnice dospjela je samo 23 kilometara od Banja Luke.
TIJEK VOJNOREDARSTVENE OPERACIJE-VIDEO
Bila je pokrenuta stoga što čelnici bosanskih Srba, unatoč seriji teških poraza, nisu priznavali da su vojno poraženi, već su naprotiv pokrenuli nekoliko relativno uspješnih akcija protiv Armije BiH u sjeverozapadnoj Bosni.
Zato su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane snažano udarili na bojišnici između rijeka Sane kod Ključa i Vrbasa. Zbog lošeg vremena, prvog dana operacije izvođeni su taktički manevri u cilju zbunjivanja protivnika, a silovit napad pokrenut je drugog jutra pri čemu su velik uspjeh na glavnom smjeru napada ostvarile 4. i 7. gardijska brigada, 1. hrvatski gardijski zdrug i 126. domobranska pukovnija Hrvatske vojske.VIDEO
Veliki posao odradile su i združene snage gardijskih brigada Hrvatskog vijeća obrane i specijalne policije koje su napredovale ka Hidroelektrani Bočac. U razmjerno kratkotrajnoj operaciji do 12. listopada oslobođen je prostor od oko 800 četvornih kilometara, oslabio je srpski pritisak spram Armije BiH, a prodorom su hrvatske snage došle nadomak Banje Luke.
Osvojen je Mrkonjić Grad, planinski masiv Manjače, a zauzimanjem hidroelektrane Bočac cjelokupan energetski sustav na Vrbasu stavljen je pod hrvatsku kontrolu. Po zapovijedi generala Ante Gotovine Srbima je na 20-ak minuta isključena struja, kao jasna poruka u kakvoj se situaciji nalaze.
Ipak, Sjedinjene Američke Države, koje su isprva podržale operaciju, učinile su pritisak da se ona okonča bez zauzimanja Banje Luke, navodno želeći da se izbjegne nova izbjeglička kriza.
Fantastičan uspjeh hrvatskih snaga zasjenjen je pogibijom zamjenika zapovjednika 4. gardijske brigade i heroja Domovinskog rata, Andrije Matijaša Pauka, ali i dugih hrvatskih ratnika, koji su ginuli čak i poslije okončanja operacije jer Srbi su nastavili izvoditi uzaludna borbena djelovanja. 18. listopada poginuo je zadnji branitelj u Domovinskom ratu, pripadnik 2. gardijske brigade HVO-a, Toni Dragoje.VIDEO
Unatoč velikim žrtvama, cilj je postignut jer po okončanju operacije „Južni potez“ Srbi su napokon priznali ratni poraz, što je uskoro rezultiralo potpisivanjem mira u američkom gradu Daytonu.
Južni potez bio je definitivni kolac u srce ideji Velike Srbije i poraz srpske vojske u njenom agresorskom ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Samo politička odluka međunarodne zajednice spriječila je potpuni vojni poraz Srba. I ovog puta, kao i mnogo puta do tada, diplomacija spašava Srbe od vojnog poraza i praktički nagrađuje za agresiju i brojne zločine.
D.K.