Academia Cravatica uz središnju proslavu Svjetskog dana kravate i ove godine organizira festival posvećen kravati! Festival Dani kravate u Zagrebu, s nizom javnih aktivnosti i programa koji slave kravatu kao pokretnu hrvatsku, ali i europsku i svjetska baštinu, s ciljem širenja svijesti o tome da je Hrvatska – domovina kravate.
Festival Dani kravate počeo je u subotu 13, listopada nakon svečanog otvorenja na Trgu bana Jelačića u kojem je sudjelovao prvi hrvatski Veleposlanik kravate književnik Miro Gavran, a nastavio se vezivanjem kravata na pedesetak spomenika hrvatskih uglednika u središtu Zagreba.
Program se u nedjelju, 14. listopada nastavlja vojno-povijesnim spektaklom – Velikom smjenom straže Zdruga povijesnih postrojbi s kravatom koju će u podne, na trgu sv. Marka predvoditi Počasna satnija Kravat pukovnije uz druge povijesne postrojbe – Počasno-zaštitnu bojnu HV-a, Zrinsku gardu iz Čakovca i Turopoljski banderij iz Velike Goricepostavljanjem kravata i rubaca na četrdesetak zagrebačkih spomenika, skulptura i bisti znamenitih i povijesnih ličnosti. Svečano službeno otvaranje festivala Dani kravate održat će se u 18 sati uz fontanu na Aveniji Vukovar, uz spektakularan nastup bubnjarskog orkestra Počasne satnije Kravat-pukovnije i postrojavanje vojnika Kravat-pukovnije, te uz svjetlosne projekcije na temu Grad Zagreb – Prijestolnica kravate.
Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog materijala. Kao izvorni hrvatski proizvod, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.
U svojoj knjizi “La Grande Historie de la Cravate”, francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:
“… Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj “hrvatski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu…”