Povećati plaće
Ti su gradovi lani imali najviše iseljenih s obzirom na broj stanovnika s posljednjeg popisa 2011. i na broj iseljenih u inozemstvo, u drugu ili istu županiju i broj doseljenih. Srednji gradovi, ključni za ravnomjeran razvoj zemlje, propadaju. Iz Iloka, koji je 2011. imao 6767 stanovnika, lani se iselilo njih 415, a prema podacima DZS-a, samo u inozemstvo otišle su 304 osobe. Broj stanovnika Iloka, najistočnijega hrvatskog grada, posljednjih je godina prepolovljen što je dovelo i do praznih kuća, zatvaranja brojnih lokala, sportskih klubova.
– Stanje je alarmantno, ali ne važi to samo za Ilok, nego za cijelu Slavoniju pa i Hrvatsku. Ipak, iseljavanje je u posljednje vrijeme malo stalo pa čak imamo i nekoliko obitelji koje su se vratile u grad – kaže gradonačelnica Iloka Marina Budimir. Dodaje i da gradske vlasti ulažu napore da bi pomogle građanima i zaustavile iseljavanje pa su u Iloku u posljednjih godinu dana na javnim radovima i uz projekt Zaželi zaposlile 91 osobu. – Napravili smo maksimalno koliko smo mogli. Najviše može učiniti država. Treba maksimalno rasteretiti plaće i namete gospodarstvenicima da bi ljudi imali veće plaće. Nitko više neće raditi za minimalac. Rasterećenjem poreza i drugih nameta došlo bi i do većeg zapošljavanja. Minimalna plaća u ugroženim područjima trebala bi biti 5000 kuna, to bi pomoglo i poduzetnicima, ali i građanima – smatra Budimir.
Dodaje da država treba dodatno voditi brigu i o pograničnim i ugroženim područjima i stimulirati građane da tu ostaju, a ne da su nam sela i gradovi poluprazni. S konkretnim mjerama, drži, mora se početi odmah. Iz Belog Manastira, koji je 2011. brojio 10.068 stanovnika, lani se iselilo 580 ljudi, a većina njih otišla je u inozemstvo (334).
Iz Benkovca, koji je 2011. imao 11.026 stanovnika, lani su se odselile 564 osobe, njih 281 u inozemstvo. Kad je riječ o općinama, podaci DZS-a o doseljenu i odseljenu stanovništvu 2017. pokazuju da su najugroženije slavonske općine: Štitar, Babina Greda, Gornji Bogićevci, Borovo, Okučani, Cerna, Darda, Kneževi Vinogradi, zatim Donji Lapac u Ličko-senjskoj i Gračac u Zadarskoj županiji.
Pomogli poslodavcima i ništa
z Darde, koja je 2011. imala 6908 stanovnika, lani se odselilo 412 ljudi, od toga njih 236 u inozemstvo. – Prvo odlaze muškarci pa se za šest mjeseci do godinu dana vraćaju po supruge i djecu. Puno je obitelji koje su otišle. Sele se u Švicarsku, Njemačku, Irsku. Socijalne su naknade, doplaci za djecu, u tim zemljama visoki pa je i to poticaj za selidbu. I mahom odlaze zaposleni, daju otkaz i traže bolju priliku, a protiv toga se mi kao općina ne možemo boriti, ne možemo dati mještanima veće plaće – kaže Antonio Branilović, zamjenik načelnika Darde. Ta je općina u hrvatskom vrhu po novcu povučenom iz EU – ugovoreno je oko 60 milijuna kuna projekata. Sagradili su i poduzetničku zonu, privukli investitore i sad imaju 15 novih tvrtki kojima nedostaje radnika, govori i upire prstom u poslodavce.
– Subvencionirali smo im zemljište, nisu plaćali komunalni doprinos za gradnju, kupili smo trafostanicu od HEP-a da bismo im dali struju… Poslodavci imaju problem jer su se ponašali tako kako jesu. Zaposlenici su radili, bilo je slučajeva, i po 10 sati na dan, za 3000 kuna, pa danas nema tko brati jabuke, paprike… U inozemstvu se zarađuje tri puta više, naši poslodavci ne mogu ponuditi takve uvjete – ističe Branilović.
Ladislav Šimko pamti kad je u selu, do rata, bilo 35 kafića ili restorana, i svi su radili punom parom. – Tek ih je pet danas, polupraznih. Kada izađete subotom navečer u selo, kao da ste “izašli” u kupaonicu – kaže Ladislav. Loše je stanje i u Donjem Lapcu, koji je 2011. brojio 2113 ljudi, a lani se iz njega odselilo 166 ljudi, njih čak 112 u inozemstvo. U OŠ ”Donji Lapac” tek je 85 učenika, a ravnatelj škole Marko Matić kaže da se iseljavaju obitelji s djecom te mladi jer posla nema. Matić govori da je zadnjih od tri do pet godina iseljavanje izraženije nego prije, a iz Donjeg Lapca ljudi se najviše iseljavaju u Njemačku i Irsku.