Na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu Srbija je u četvrtak u pristupnim pregovorima s Europskom unijom otvorila i poglavlje devet – o financijskim uslugama, što je 17. otvoreno poglavlje od početka pregovora…
Podsjetimo, javnost je ostala šokirana sredinom siječnja agresivnim ispadom predsjednika Vlade RH u Hrvatskom saboru. HDZ-ov Andrej Plenković je, iziritiran prozivkama Mostovog Nikole Grmoje, krenuo prema njemu kako bi se fizički razračunali, ali su ga u tome spriječili drugi zastupnici.
Ovom sukobu u Saboru prethodilo je Grmojino izlaganje u kojemu je premijera upitao radi li ministrica Marija Pejčinović-Burić za srbijanske interese, budući da nije sazvala Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU, koje je obavezna sazvati.
Riječ je o povjerenstvu koje se trebalo formirati temeljem Odluke Vlade iz 2016., iz vremena premijera Tihomira Oreškovića. Zadaća tog Povjerenstva jest “praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.”, tj. poglavlja koja se odnose na ovlasti pravosuđa, pravde, prava i sigurnosti države koja je u fazi pristupanja Europskoj uniji.
Obaveza Srbije da surađuje u pronalasku nestalih
Među zadacima Povjerenstva je i ovaj: “praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući pravo na naknade štete, te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije; praćenje provedbe obveze Republike Srbije da u potpunosti surađuje u identifikaciji i otkrivanju sudbine nestalih osoba.”
Hrvatska i danas traga za preko 1900 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a smatra se da Srbija posjeduje podatke za većinu od njih.
Europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn ocijenio je u Bruxellesu, u povodu otvaranja poglavlja devet, da se radi o “važnom koraku”, jer Srbija ima velike koristi od stabilnog financijskog sustava.
Hahn je poručio kako vladavina prava i ekonomski razvoj predstavljaju “srce procesa europskih integracija” te da je u interesu Srbije da ojača reforme, sukladno strateškom opredjeljenju za priključenje EU.
“Reforme se provode zbog građana, a ne zbog nekog dužnosnika EU”, citirali su beogradski mediji poruku povjerenika EU.
Hahn je ukazao na podatak da je EU od 2007. pružila Srbiji financijsku pomoć vrijednu oko 2,7 milijardi eura, te naveo kako je sa srbijanskom ministricom za europske integracije Jadrankom Joksimović danas potpisao sporazum o godišnjoj pomoći iz pretpristupnih fondova vrijednoj 179 milijuna eura. On je to ocijenio kao činjenicu koja ilustrira posvećenost Unije eurointegracijama Srbije i naveo kako će članice EU uvijek poduprijeti otvaranje novih poglavlja ukoliko je država posvećena reformama.
Hahn je izrazio uverenje da će do kraja godine biti otvorena nova poglavlja, prenose beogradski mediji.
U prvim reakcijama na otvaranje poglavlja devet guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković ocijenila je kako to pokazuje “usklađenost sa svim kriterijima i mjerilima koje predviđa područje financijskih usluga”, te da je “Srbija na putu ka EU uradila veliki dio posla” u tom području.
Ona je kao “posebno važno” navela da se zatvaranje poglavlja devet može očekivati odmah po otvaranju jer “postoje administrativni kapaciteti i usklađenost domaće regulative s regulativom EU”, prenosi narod.hr.
“Do ulaska u EU mi ćemo morati donijeti neke zakone, ali ne zato što oni danas ne postoje, nego zato što je to područje u kojem se svakodnevno rade unapređenja koja, primjerice, znače zaštitu korisnika financijskih usluga i sve veći i dublji obujam tih usluga i način kako se prati njihova primjena, unapređuje upravljanje rizicima u poslovanju. To će značiti kontinuitet našeg usklađivanja do ulaska u EU”, ocijenila je Tabaković za Tanjug.
U dosadašnjim pregovorima, započetim u siječnju 2014. godine, to je ukupno 17. otvoreno poglavlje, a dva su odmah i zatvorena, dok kroz poglavlje 35 Unija kontinuirano prati napredak u odnosima Beograda i Prištine.