Internetski servisi koji tvrde da ste anonimno ustupili podatke na njima nisu toliko sigurni koliko se na prvu čini. Istraživanje objavljeno u publikaciji Nature Communications otkriva da se nekog može identificirati i na temelju anonimnih podataka…
Znanstvenici Katoličkog sveučilišta Leuven i Imperial College London stvorili su program koji na temelju datuma rođenja, poštanskog broja grada u kojem netko živi i spola neke osobe, u 83 posto slučajeva uspješno identificira osobu koja se krije iza tih podataka.
Neodovoljna zaštita podataka od potencijalne zloupotrebe
Ovi alarmantni rezultati postavljaju pitanje zadovoljavaju li internetski servisi standarde zakona koji se odnose na zaštitu osobnih podataka. Znanstvenici ističu da se podaci koji ne sadrže očite identifikatore korisnika mogu koristiti u svrhu reidentifikacije, te napominju da su i takvi podaci zaštićeni zakonima o zaštiti osobnih podataka kao što je Opća uredba o zaštiti osobnih podataka Europskog parlamenta i Vijeća.
Tvrde i da tehnike anonimizacije podataka korisnika ne pružaju dovoljno zaštite od potencijalne zloupotrebe s obzirom na to da se sve više osobnih podataka čuva u “Cloudu”, tzv. usluzi u “oblaku” koja predstavlja spremanje i pristup podacima i programima putem interneta umjesto računalnog hard diska.
Rizik za otkrivanje tuđih podataka je velik
“Cilj anonimizacije je da se dobiveni podaci iskorištavaju u korist društva. To je iznimno važno, ali se ne smije događati da se šteti privatnosti ljudi”, kazao je znanstvenik Yves-Alexandre de Montjoye.
S obzirom na to koliko podataka sadrže mnoge internetske platforme rizik za otkrivanje tuđih podataka je velik. Agencije za kreditno posredovanje, recimo, skupljaju čak 248 zasebnih demografskih identifikatora od svojih klijenata, a zbog učestalih hakerskih napada i curenja informacija, gotovo tri četvrtine Amerikanaca zabrinuto je zbog dijeljenja osobnih podataka na internetu.
H.H.