Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas zatražio je u četvrtak od poljskog naroda oprost zbog zlodjela koje je njihova zemlja pretrpjela tijekom Drugog svjetskog rata, u govoru u povodu krvavog gušenja Varšavskog ustanka prije 75 godina…
“Došao sam ovamo jer poštujem poginule i obitelji poginulih i ranjenih, jer želim od poljskog naroda zatražiti oprost”, rekao je Maas u Varšavi.
“Stidim se što su Nijemci učinili vašoj zemlji u ime Njemačke.”
Kazao je da je Njemačka odgovorna za tu strahotu te da se stidi što se okrutno nacističko gušenje te pobune “nakon rata predugo skrivalo”.
U godinama nakon rata, Poljaci su često nudili ruku pomirbe, podsjetio je, govoreći o pismu poljskih biskupa njemačkim kolegama 1965. u kojem su Poljaci poručili: “Opraštamo i tražimo oprost”.
Poljska je u četvrtak obilježila 75. godišnjicu izbijanja Varšavskog ustanka, najveće oružane pobune ilegalnog pokreta otpora u Europi okupiranoj od nacista i jednog od najtragičnijih događaja u povijesti te zemlje.
Prvog kolovoza 1944. u 5 sati ujutro članovi poljskog pokreta otpora, koje je predvodila Poljska domovinska armija (Armia Krajowa), podigli su pobunu u Varšavi protiv nacističkog okupatora.
Ustanak je međutim, nakon 63 dana borbi, propao, a svoj je život u njemu dalo gotovo 200.000 Poljaka, uglavnom civila.
Bilo je planirano da sam ustanak traje nekoliko dana, no na kraju je potrajao preko dva mjeseca.
Između 40.000 i 50.000 slabo naoružanih vojnika, uglavnom pripadnika ilegalne Domovinske armije, ustalo je protiv regularnih snaga njemačke vojske. Poginulo je između 15.000 i 18.000 poljskih vojnika, a njih 25.000 bilo je ranjeno. Oko 15.000 Nijemaca ubijeno je ili nestalo tijekom borbi.
Broj mrtvih među civilnom populacijom procjenjuje se na oko 150.000 do 200.000 ljudi, uključujući 50.000 ljudi ubijenih u tzv. Wola masakru u prvim danima ustanka. Oko pola milijuna Varšavljana bilo je protjerano, a grad skoro u cijelosti uništen.
Ustanak je zaustavio napredovanje sovjetske Crvene armije prema zapadu.
Crvena armija, za koju se očekivalo da će vrlo brzo ući u grad, namjerno je ostala na desnoj obali rijeke Visle, uskrativši pomoć ustanicima i odbivši dopustiti britanskim i američkim zrakoplovima s pomoći za ustanike da se spuste na područje pod sovjetskom kontrolom.
U četvrtak su se deseci tisuća ljudi prisjetili mnogobrojnih sunarodnjaka poginulih u velikom ustanku.
U raznolikom programu obilježavanja velike godišnjice poljske nacionalne povijesti sudjelovali su i preživjeli sudionici ustanka kao i najviši dužnosnici zemlje i grada, a sve je kulminiralo u 15 sati kada je u Varšavi i drugim poljskim gradovima zvukom sirena odana počast poginulima u ustanku i njihovoj žrtvi.H
T.H.